Reporter RTL-a Danas Marko Šiklić u razgovoru s Jasnom Bošnir, voditeljicom Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju pokušao je saznati postoji li način da prepoznamo nevjerojatne podvale na deklaracijama proizvoda koje konzumiramo.
"Jako teško je prosječnom potrošaču utvrditi radi li se o patvorini ili ne. Zato postoje ovakvi dobro opremljeni laboratoriji poput Centra za sigurnost i kvalitetu hrane koji mogu utvrditi mogućnost patvorene hrane", istaknula je Bošnir.
Ipak, postoje znakovi prema kojima prosječan potrošač može posumnjati na kvalitetu proizvoda.
"Kada potrošač kupi hranu može posumnjati ako mu je senzorski ona malo drukčija negoli je navikao. Dakle, miris, okus, boja, konzistencija. Isto tako ako je u proizvodu neki sastojak koji se ne očekuje na tom proizvodu", rekla je Bošnir.
Bošnir je komentirala koliko takva hrana može biti opasna za zdravlje.
"Sve zavisi na koji način je hrana patvorena. Jesu li zamijenjeni samo neki dijelovi hrane manje kvalitetnim proizvodima ili se u proizvodu nađu tvari poput pesticida. Ako se radi o ekološkoj hrani u kojoj se pesticidi ne očekuju i još ako se oni nalaze u većoj količini nego što je to prihvatljivo nego što je to određeno za komercijalnu hranu naravno da učestalom konzumacijom takve hrane može doći i do oštećenja zdravlje. Radi se o kumulativnim toksikantima, a uz pesticide se mogu naći i teški metali. O posljedicama na zdravlje ovisi tko ih konzumira i koliko često", rekla je Bošnir.
Građanima savjetuje da imaju povjerenja u sustav koji kontrolira hranu na području Republike Hrvatske, da čitaju deklaracije, da odaberu sebi najprikladniju hranu i da konzumiraju raznoliku hranu.
Od 217 proizvoda koje su državni inspektori poslali na analizu u Centar za sigurnost i kvalitetu hrane samo 17 ih je bilo ispravno. Ostali su bili upitne kvalitete i s pogrešnim deklaracijama.
