Točno su tri godine od početka rata u Ukrajini. Ruske snage pokušale su zauzeti Kijev i natjerati Ukrajince na predaju, vjerujući da će sve završiti u tri dana. No Ukrajinci su se branili, i to uz podršku Zapada. Dolaskom Donalda Trumpa na vlast pozicija SAD-a se mijenja. Trenutačnu situaciju prokomentirali smo s bivšim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem
Tri godine krvavog rata, deseci tisuća mrtvih, Amerikanci žele brzi mir. Hoće li do njega doći i pod kojim uvjetima?
Amerikancima je sad pod Trumpom stalo do toga da dođe do primirja. Amerikanci imaju druge brige. Amerikanci pod Trumpom žele reorganizirati Ameriku. Žele se sukladno tome i u svijetu reorganizirati, iz nekih dijelova svijeta ne povući, ali tamo smanjiti svoju prisutnost. Vidjeli su da je vrag odnio šalu kad je riječ o Kini. Kina je zaista u odnosu na SAD jako napredovala. Imate studije, američke studije, koje to i pokazuju.Slijedom toga su Amerikanci odlučili pod Trumpom pokušati s Rusima igrati igru kako bi ih dobili kao partnere kad je riječ o Bliskom istoku.
A je li mir blizu?
To ćemo vidjeti. Gospodin Trump se trudi. Rusi su na to spremni. Vidjet ćemo kako će se postaviti Ukrajinci, ali ima znakova koji pokazuju da bi moglo doći do primirja. Gospodin Zelenski očito ipak ide u smjeru prihvaćanja ovog sporazuma.
On kaže da je spreman i odstupiti ako će to značiti mir. Mislite li da bi do toga uistinu moglo doći?
Gospodin Zelenski osjeća da gospodin Trump njega više ne želi imati kao sugovornika, ali da ga se gospodin Trump, naravno, ne može tek tako riješiti. Ukrajinci shvaćaju da bez Amerike ne mogu naprijed. Ne mogu dalje. Ovo je ugovor o sirovinama ako do njega dođe. Ministar financija gospodin Bassett o tome je govorio na američkoj televiziji. Ako dođe do tog ugovora, to znači već neka vrsta garancije SAD - a, jer ako dođe do američkih investicija, Amerikanci će ih štititi.
Šefica Europske komisije kaže da u ovoj borbi za opstanak nije samo sudbina Ukrajine na kocki, nego i sudbina Europe. Koliko je Europa ugrožena?
Europska unija se solidarizirala što je jako dobro s Ukrajinom i ona je pomagala i pomaže financijski, oružjem, municijom. U velikoj, velikoj mjeri više nego Amerikanci u posljednje tri godine. Ali mi nemamo taj 'hard power'. Europska unija nema tu uvjerljivost i tu snagu Amerikanaca. Dakle, lako je govoriti o Amerikancima, lako ih je kritizirati, ali bez američke prisutnosti, bez američke pomoći mi ne bismo bili toliko hrabri s ovakvim izjavama. Tko je spreman poslati borbene jedinice u Ukrajinu? Nitko. Treba biti realan.
Što se tiče hrvatske pozicije. Vidjeli smo sad u UN -u, dobili smo rezoluciju. Na neki način pobjeda Ukrajinaca i Europljana. SAD je bio suzdržan, ali opet vidimo i nesuglasje kod nas. Predsjednik Milanović poziva na uspostavljanje Vijeća za vanjsku politiku. Je li takvo jedno tijelo potrebno?
Ovo je bila neobvezujuća rezolucija. Znači, više simbolika, a bilo je puno takvih rezolucija. Mi smo bili na strani velike većine zemalja članica Europske unije. Kad je riječ o vanjskoj politici, kad je riječ o obrani, kad je riječ o sigurnosti, Ustav nalaže suradnju predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske i logično je da oni moraju surađivati. Nas uopće, mene ne zanima tko koga voli. Znači, treba surađivati. Ne moraju čak ni direktno razgovarati. Postoje savjetnici, suradnici, postoji e-mail, može se i teleks aktivirati. Uopće nije bitno ni tko je stranka. To uopće nije bitno, treba se surađivati na dobrobit naroda i države.
