Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević bio je gost je RTL-u Danas i komentirao je najnoviju geopolitičku situaciju i stanje u Ukrajini. Podsjetimo, u nedjelju je ukrajinski čelnik Volodomir Zelenski rekao da je spreman otići sa svoje dužnosti, ako bi to donijelo mir u Ukrajini.
"Zelenski jepod velikim pritiskom, očito osjeća da je izgubio podršku SAD-a. Američki predsjednik Donald Trump gaji antipatiju prema Zelenskom još od svog prvog mandata kada mu Zelenski nije isporučio dokaze protiv Bidenova svog sina kojeg je Trump htio iskoristiti u izbornoj kampanji. Osim toga, Zelenski je bio čak uspješniji televizijski zabavljač nego Trump, pa to Trumpu ide na živce, a k tome Zelenski je odbio prvu Trumpovu ponudu o predaji ukrajinskog rudnog bogatstva Americi. Sve su to razlozi zbog kojih je Trump izrazito neraspoložen prema Zelenskom", rekao je Kovačević.
U ponedjeljak, 24. veljače, se obilježava tri godine od početka rata u Ukrajini. I danas se propituje tko je žrtva, a tko agresor.
Užasna bilanca rata
"No, prije tri godine bilo je jasno da je agresor Rusija, a da je Ukrajina žrtva. To je jasno i danas, ali danas već možemo neku bilancu voditi i možemo reći da je Ukrajina užasno stradala, uništena je infrastruktura, pobijeno je mnogo ljudi, milijuni su emigrirali. Dakle, Ukrajina je žrtva", rekao je i nastavio da Rusija kao agresor nije ostvarila svoj cilj.
Nastavlja da nije uspjela smijeniti vlast u Kijevu i osvojiti Ukrajinu.
"K tome, članstvo NATO saveza se proširilo, a da ne kažemo da je ruski utjecaj u svijetu oslabio u srednjoj Aziji i u Siriji. Europa je prva kolateralna žrtva rata u Ukrajini jer joj više nisu dostupni jeftini ruski energenti i jer je izložena neposrednoj ratnoj opasnosti, a nije spremna braniti se. Jedini dobitnik te situacije su Sjedinjene Američke Države koje su de facto riješile pitanje Europe i prije nego li je Trump došao na vlast. Ali ono što predsjednik Trump sada radi, čini se da on želi zajedno s Rusima situaciju definirati tako da je NATO isto tako gubitnik ovog rata", naveo je Kovačević.
U ponedjeljak je novo glasanje UN-a o rezolucijama o Ukrajini. S jedne strane je ukrajinsko europska, a s druge strane je američko ruska-strana, na pitanje što se može očekivati, rekao je: "Kako je naš veleposlanik Šimonović rekao, moguće je da Europljani povuku svoju rezoluciju i da podrže američku. Sumnjam da je moguće suprotno, a ako bi to učinili, to, naravno, za Ukrajinu, ne bi bilo dobro, ali bi moglo barem privremeno smanjiti napetosti unutar NATO saveza i napetosti između Europske unije i predsjednika Trumpa. Ali ja ne vjerujem da bi to bio korak koji bi u potpunosti zadovoljio predsjednika Trumpa."
Imperijano-šivinističko stajalište
Komentirao je i ubacivanje ruskih uvjeta u američki nacrt rezolucije - traži se apel za brzi kraj sukoba, uključujući bavljenje temeljnim uzrocima. Rekao je da time aludiraju na obrazloženja koja Rusija iznosi kao opravdanje za napad na Ukrajinu.
"Što se tiče ruske javnosti, to je bilo imperijalno šovinističko, velikorusko antiukrajinsko stajalište. To je stajalište nesnošljivosti, nepriznavanja postojanja ukrajinskog naroda i ukrajinske države. Ali za međunarodnu javnost opravdanje je sljedeće: NATO je obećao da se neće širiti na istok. Državni tajnik Becker je sovjetskom predsjedniku Gorbačova obećao da nakon ujedinjenja Njemačke NATO se neće širiti na istok ni za inč. Tako je bilo rečeno"
Nastavio je da je Vlast Ruske Federacije Rusiju smatra pravnim sljednicom Sovjetskog Saveza. Prema njihovoj interpretaciji, Sovjetski Savez nije izgubio nijedan rat, dapače - u glavnom ratu u kojem je sudjelovao, a to je Drugi svjetski rat,Sovjetski Savez je pobijedio.
Definiraju se sfere interesa po ugledu na Hladni rat
"Sovjetski Savez je rasformiran, ne kao posljedica ratnog sukoba, nego voljom svojih čelnika. Prema tome kaže, sadašnja ruska vlast, mi imamo pravo na onaj status u međunarodnim odnosima koje je imao Sovjetski Savez. To znači definiranje sfere interesa manje više po ugledu na Hladni rat. U međuvremenu su se okolnosti promijenile. Bivše članice Varšavskog pakta su danas u NATO paktu i taj zahtjev je potpuno nerealan, ali to je maksimalno etička polazišna točka Ruske Federacije u pregovorima", naveo je bivši veleposlanik u Rusiji.
Nastavio je da su 2021. predsjednik Biden je odbio razgovarati o tome. "Sad su isti prijedlog u Rijadu donijeli. Državni tajnik Rubio kaže da nisu prihvaćeni ruski zahtjevi, ali se nastavljaju pregovori o čemu su to pregovori? O normalizaciji američko ruskih odnosa i o priznavanju Rusije i statusa svjetske velesile", ističe Kovačević.
Trump je nepredvidliv
Trump je na vlasti mjesec i pol dana, za Zelenskog je rekao da je diktator, mnoge je svojim potezima šokirao. Na pitanje je li to bilo očekivano, Kovačević navodi: "Predsjednik Trump je nepredvidljiv, ali ipak u toj nepredvidljivosti postoji neki sustav i moglo se tijekom njegovog prvog mandata naslutiti kako će izgledati njegov drugi mandat ako ga osvoji tijekom izborne kampanje. Njegove poruke su bile kristalno jasne, a odmah nakon preuzimanja mandata on je ubrzo ubrzano počeo s realizacijom svojih namjera. Što se tiče Ukrajine, on je još u kampanji govorio da do rata ne bi došlo da je on bio predsjednik, što bi značilo da bi vjerojatno iskoristio NATO za odvraćanje Ruske Federacije od namjere da napadne Ukrajinu. Drugo da bi on taj rat završio za 24 sata. Rubio je na konferenciji za novinare nakon sastanka u Rijadu barem pet puta ponovio da predsjednik Trump želi mir i da je on jedini lider koji može donijeti mir".
Nastavlja da to može značiti da i Rubio sam ne misli da je moguće tek tako lako donijeti mir, ali on ne želi izgubiti svoj posao. Zato neprestano ponavlja da je to što radi američka diplomacija volja predsjednika Amerike.
Odnosi snaga su se promijenili dolaskom Trumpa, je li trebala Europa biti pripremljenija? Kovačević kaže da se nada da može.
"Ali Europa je nepovratno izgubila mnogo vremena još od, recimo, '95. Nakon Daytonskog sporazuma izgubila je preuzeti inicijativu i doista nešto napraviti na zapadnom Balkanu. Europa je u potpunosti Americi prepustila političku inicijativu na svom kontinentu i ono što je Europa pregovorima postigla, Amerika je jednim mirom iz Washingtona poništila. Europa nije ni pokušala braniti svoje pozicije. Dopustila je da se dogodi rat. Prekinute su energetske veze s Ruskom Federacijom. Europa je u sigurnosnom, u energetskom u ekonomskom i u političkom pogledu u potpunosti ovisna o Americi, a nije se pripremila za novi Trumpov mandat."
O tome kada bi mogao nastupiti mir, kaže : "Način na koji ruski predstavnici nastupaju je toliko iritantan da bi to čak moglo djelovati i na predsjednika Trumpa jer oni otvoreno govore da će mir zapravo biti njihova pobjeda, a ne vjerujem da bi predsjednik Trump volio da to bude bilo čega osim njegove pobjede."
