Predstavnik trgovaca: 'Ne bih rekao da se ne pridržavamo odluke o ograničenim cijenama'
Propisane kazne za nepoštivanje Vladinih odluka nisu zanemarive i kreću se od tri tisuće do čak 30 tisuća eura za pravnu osobu, dok odgovorna osoba može biti kažnjena s iznosom do četiri tisuće eura
Dok Vlada pokušava ograničiti cijene osnovnih namirnica, a građani se nose s financijskim teretom svakodnevne kupovine, traje neprestani sukob između trgovaca i Državnog inspektorata.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjara ističe kako su trgovcima zbog propusta u poslovanju izrečene kazne veće od pola milijuna eura
No, iz Hrvatske udruge poslodavaca tvrde da se mjera uglavnom pridržavaju, a da su utvrđene nepravilnosti na razini statističke pogreške.
Više od 560 prekršajnih naloga
Prema podacima koje je iznio ministar Šušnjara, inspekcije su rezultirale izdavanjem više od 560 prekršajnih naloga i optužnih prijedloga. Propisane kazne za nepoštivanje Vladinih odluka nisu zanemarive i kreću se od tri tisuće do čak 30 tisuća eura za pravnu osobu, dok odgovorna osoba može biti kažnjena s iznosom do četiri tisuće eura.
Većina trgovaca iskoristi mogućnost otklanjanja nepravilnosti nakon nadzora i na taj način u potpunosti izbjegne plaćanje kazne. To otvara pitanje je li postojeća praksa dovoljno snažan poticaj za dosljedno poštivanje zakona, pogotovo za trgovce s višemilijunskim prihodima kojima propisane kazne ne predstavljaju značajan financijski teret.
Broj onih koji ne igraju po pravilima, uspoređujući s ranijim kontrolama, ostaje gotovo nepromijenjen.
'Prekršaji su organizacijske prirode'
S druge strane, Mirko Budimir, potpredsjednik Izvršnog odbora HUP-Udruge trgovina, ne slaže se s tvrdnjom da se trgovci masovno ne pridržavaju Vladinih odluka o ograničenim cijenama. U razgovoru za RTL Danas, on ističe kako izvješća Državnog inspektorata pokazuju drugačiju sliku te da su prekršaji uglavnom organizacijske prirode.
"Postoje neki prekršaji, ali to su sve prekršaji u organizaciji i provođenju odluka, na što smo mi upozoravali i kod njihovog donošenja", objašnjava Budimir.
Kao primjere navodi probleme poput neisticanja cijena na plakatima u realnom vremenu, što je izazov za trgovce s velikim brojem poslovnica, ili osiguravanja zamjenskih proizvoda kada se artikl na akciji rasproda. Prema njegovim riječima, u potonjem slučaju trgovac riskira kršenje Zakona o tržišnom natjecanju, što ga stavlja u nezavidan položaj.
Manje od 1 % nepravilnosti ili svaki četvrti u prekršaju?
Najveće razilaženje u tumačenju podataka vidljivo je u statistici. Budimir nudi svoju računicu: "Ako pogledamo izvješće, vidimo da je obavljeno negdje 4.200 nadzora. Ako imamo u vidu da svaki dućan ima sto artikala koji su pod režimom, to znači da je oko 420.000 artikala pod tim režimom. Imamo negdje oko četiri tisuće nepravilnosti, a to znači ispod jedan posto".
Posebno ohrabrujućim za potrošače smatra podatak da je utvrđeno tek 372 prekršaja kod samih kalkulacija cijena, što naziva "statističkom pogreškom" na toliki broj artikala.
Kako bi se stalo na kraj praksi u kojoj se trgovcima više isplati riskirati kaznu nego se držati zakona, u javnom je savjetovanju prijedlog izmjena i dopuna Zakona o potrošačima. Ključna novost je model određivanja kazni prema ukupnom prometu tvrtke. Prema tom prijedlogu, kazne bi mogle iznositi od tri do pet posto godišnjeg prometa.
EP RUKOMET