U RTL Danas o svim nedoumicama oko eura, razgovarala je naša novinarka Petra Mlačić sa savjetnikom za odnose s javnošću iz Hrvatske udruge banaka Ivanom Hrvojem Maljkovićem.
Od 1. siječnja plaće i mirovine sjedaju u eurima?
Tako je, plaću koju smo primili za studeni bila je zadnja koja je iskazana u kunama.
A što je s dogovorenim trajnim nalozima koje imamo u kunama, trebamo li tu nešto mijenjati?
Sve usluge koje smo dogovorile u bankama ostaju iste, banke će automatski provesti konverziju.
Što je s deviznim računima?
Tu je situacija različita. Zakon propisuje da građani imaju pravo 60 dana odlučiti što će s tim računom i mogu ga besplatno zatvoriti. Ako su ga koristili za više valuta, ne samo euro, mogu ga koristiti kao multivalutni račun.
Što je s uplatnicama koje dobivamo za više mjeseci, moramo li mi to samo konvertirati ili nešto drugo?
Tu se vodila maksimalna briga o zaštiti potrošača kako ne bi došlo do krivih izračuna. Računi u kunama mogu se platiti u banci ili bilo kojoj drugoj instituciji i oni će po fiksnom tečaju napraviti konverziju.
Što se tiče internet bankarstva, znamo da je puno promjena i da neke usluge neće biti dostupne. Koje?
Nakon što banke provedu testove, u idućim danima poslat će klijentima obavijest kada im koja usluga, s točnim datumima, neće biti dostupna. Odnosno kad će biti povremenih prekida u radu.
Gase se pojedini bankomati, kako doznati radi li nekome bankomat njegove banke?
Od 15. prosinca HUB će na svojim stranicama objaviti kartu aktivnih bankomata koja će se svaki dan moći vidjeti na koji su bankomati dostupni za isplatu kuna do 31. prosinca, a od 1. siječnja će biti dostupni za isplatu eura.
Euri koji nisu kući, nisu hrvatske kovanice, oni vrijede?
Sve kovanice, koje imate iz drugih država, vrijedit će jednako kao i naše kovanice s našim naličjima koje će vrijediti u drugim državama.
U prijelaznom razdoblju do 15. siječnja građani mogu platiti kunama, ali će se ostatak vraćati u eurima. Što ako u dućanu nestane eura?
To su izolirani slučajevi, ali zakon je to i predvidio. Ako trgovina nema dovoljno eura, moći će vratiti i u kunama, ali to će biti iznimka, ne pravilo.
Što je s tržnicama?
Kod njih, kao i kod mikroposlovnih subjekata, oni imaju više mogućnosti, ili mogu kupiti poslovne paketiće koji iznose 145,50 eura i 525 apoena ili dogovoriti termin za preuzimanja gotovine u banci u zadnjih pet dana ove godine.
Čitatelji portala Danas.hr naveli su primjer u Njemačkoj - ako vam netko na pumpi ne vrati cente, mogu ga prijaviti. Toga kod nas nema?
Ista je situacija i kod nas, ali to se možda ne zna. Trgovci moraju vratiti puni iznos, danas lipe, sutra cente.
Što je s građanima koji imaju veće iznose kune i moraju ih uplatiti na račun. Hoće li to porezna pratiti?
Ista pravila vrijede i dalje, banke imaju svoju ulogu u sprečavanju pranja novca. Iznos od 105.000 kuna, jednokratne ili povezane transakcije Porezna uprava ih provjerava. Svi građani moraju imati porijeklo novca.
Dakle za iznose od 150.000 kuna?
Gotovinske transakcije su iznosi od 200 tisuća kuna, a od Nove godine novi je pravilo i to će biti iznos od 10.000 eura.
Kao pomoć umirovljenicima stiže 60 tisuća kalkulatora, a HNB je 275 tisuća kuna platio aplikaciju za kalkuliranje. Nije li to mogla napraviti aplikacija kalkulator na svakom mobitelu?
Nemamo sve informacije, ali vjerujemo da se vodila briga o funkcionalnosti te aplikacije, da ima druge mogućnosti i da je cijena odgovarala usluzi.
Može li i kalkulator preračunavati normalno?
Uvijek i druge su države imale kalkulator da bi olakšale prijelaz na euro.
