Nakon narodnih obveznica, država će danas prvi put građanima ponuditi kupnju trezorskih zapisa. Na uloženih minimalnih 963 eura za godinu dana ćete dobiti 36 eura, tri puta je to veća zarada nego da taj novac godinu dana stoji u bankama. Minimalni iznos uplate je 963 eura, a ovo je računica.
"Uplatite li jedan trezorski zapis i 963 eura, za godinu dana, odnosno za 364 dana dobit će 36 eura. Uplatite li 5000 eura, za godinu dana dobivate 170 eura, ako uplatite 10 tisuća eura dobit ćete oko 360 eura", kaže Krešo Vugrinčić, voditelj Odjela upravljanja imovinom u Intercapitalu.
"U banci ništa ne dobiješ ili dobiješ puno manje, tako da mislim da je ovo dobra prilika. Planiram uložiti oko 10 tisuća eura", kaže Krešimir iz Zagreba.
"Čini mi se da je kamata dobra i da nigdje drugo ne bih mogla dobit bolju kamatu za to. Međutim godišnja inflacija je malo veća od toga, tako da koliko to sve ima smisla, ne znam", pita se gospođa Sandra.
Cilj države je upisati 440 milijuna eura trezorskih zapisa. Ekonomisti kažu, sigurnost je neupitna.
"Onaj tko želi pobjeći barem dijelom od inflacije, može na ovakav način zaštiti makar svoju glavnicu ulaganja, a hoće li inflacija toliko pasti da će to biti i neki pozitivan prinos vidjet ćemo u godini koja dolazi" ističe za RTL Danas Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.
Minimalno će se po ulagatelju moći upisati tisuću eura trezoraca. To će biti nominalna vrijednost jednog trezorskog zapisa koji će građani dobiti po dospijeću. Prvi krug upisa počinje 13. studenoga i traje do 20. studenoga u 11:00 sati i namijenjen je građanima, a dospijeće je 21. studenoga 2024.
Godišnja stopa prinosa je 3,75 posto. Čak i ako ode u banku koja ima najviše kamatne stope, opet će dobiti manje nego ulogom u "trezorce".
"Kamatna stopa je određena u skladu s tržišnim uvjetima i u skladu s kreditnim rejtingom države, i zapravo i druge zemlje unutar Europske unije izdaju trezorske zapise po sličnim stopama, negdje između 3,65 i 3,85 ovisno o rejtingu" dodaje Vugrinčić.
"Razumno je da se država zadužuje više na unutarnjem tržištu, nego na vanjskom. Rizici su manji. I stvar koja nije nevažna, kamate koje će građani ostvariti ostaju u okviru domaće potrošnje, bit će tu ponovno i PDV u potrošnji siguran, tako da to je dobro i za jednu i za drugu stranu", zaključuje ekonomski stručnjak Vedriš.
