1070 djevojčica i dječaka starih od 12 do 16 godina i raspoređenih u 107 ekipa natjecali su se u Novalji na 115. državnom natjecanju vatrogasne mladeži Hrvatske. Kako najbolje ekipe dogodine odlaze na međunarodno vatrogasno natjecanje, poznato i kao "vatrogasna olimpijada", ulog je svima veliki, pa su neki teška srca i sa suzama podnijeli loš rezultat, a neki su već prekaljeni natjecatelji, u vatrogastvu još od malih nogu.
"Falilo im je članova, u biti jedan član i ja sam još trenirao nogomet. Jedan tata me pitao kao hoću li pristupiti, reko hoću. I već sam u vatrogascima jedno 7-8 godina", kaže Patrik Antonac, 16-godišnjak iz DVD-a Mrzljaki-Goljak koji sanja da i sam jednoga dana trenira vatrogasnu mladež.
Njegova vršnjakinja, Ana Sejkora iz podravsko-virovitičkog DVD-a Bakić također je sportašica. Mlada rukometašica je zahvaljujući ocu vatrogascu u DVD-u od šeste godine.
"Svi smo iz istog mjesta, družimo se i izvan treninga, povezani smo jako i jednoga dana, nikad se ne zna, možda i postanem član vatrogasaca ", kaže Ana se ranije natjecala i u kategoriji od 6 do 12 godina.
Od desetoro članova ovih tinejdžerskih ekipa, u DVD-ovima u prosjeku ostanu 3 do 4 člana. Nedeljko Vukalović, voditelj natjecanja 15. državnog natjecanja vatrogasne mladeži Hrvatske smatra kako vatrogasna mladež na trenirajući stekne dragocjena iskustva:
"Kada okupite vatrogasnu mladež i trenirate ih, uvježbavate ih, vodite ih na vatrogasna natjecanja, tada vi tu djecu, mladež pripremate da danas-sutra postanu punopravni članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva kao operativci", poručuje.
Dok su se mlade snage natjecale u izvođenju vatrogasnih vježbi razvlačenja crijeva, gašenja vatre i krosa s preprekama, njihovi odrasli kolege i mentori su analizirali proteklu, ali još uvijek aktualnu protupožarnu sezonu. Ministar unutarnjih poslova, koji je i sam često obilazio područja na kojima su se dogodile prirodne katastrofe, a vatrogasci bili vodeća snaga u sustavu zaštite i spašavanja, smatra kako je status vatrogastva bolji nego ikada, ali da na njemu treba i dalje raditi. Jedno od tih pitanja je i poboljšanje statusa vatrogascima u DVD-ovima.
"Sigurno da ćemo na tome raditi jer živimo u vremenima koja, nažalost, će sve više obilježiti posljedice klimatskih promjena. To znači ekstremne vremenske prilike, bilo da su to suše, požari, bilo da su poplave. Zato nam trebaju obučeni ljudi i ljudi koji su opremljeni", poručuje Davor Božinović.
Protupožarnu sezonu ove su godine obilježili veliki požari u Grebaštici, na Čiovu i u Župi Dubrovačkoj, ali sveukupno je požara bilo puno manje nego lani. Glavni vatrogasni zapovjednik komparirao je statistiku do današnjeg dana.
"Ove godine smo zabilježili 3696 požara na otvorenom prostoru što je za nekih 67 posto manje u odnosu na prošlu godinu. Izgorjela površina je ove godine, do današnjeg dana 3965 hektara, a u isto vrijeme prošle godine imali smo 62 tisuće hektara", rekao je Slavko Tucaković podsjećajući da je veliki dio od te sveukupne površine lani opustošio veliki požar u Zatonu kraj Šibenika.
Iskusni vatrogasni zapovjednici, poput dubrovačko-neretvanskog vatrogasnog zapovjednika napominju da poučeni iskustvom ne podcjenjuju ni rujan kada vjetar zna biti itekako jak.
"Mi smo 30.09. imali katastrofalan požar u Općini Orebić u kojem su stradale i kuće i imovina ljudi tako da na oprezu moramo biti deveti mjesec jer deveti mjesec vazda nosi nevere ", rekao je Stjepan Simović.
A dok god je toplo i ne krenu veće jesenske kiše, za oprez mole i građane, pogotovo kad krenu čistiti zemljišta. Protupožarna sezona još uvijek nije službeno okončana.
