Hrvati dugo studiraju, a jesu li spremni na promjene koje nosi tržište rada? Zbog zelenih tehnologija čak 130 tisuća radnih mjesta u idućih pet godina će biti potpuno drukčije. Prije sedam godina završila je građevinski fakultet. Danas, s 32 godine, jedna je od dvije žene na visokoj poziciji tvornice betona u Zagrebu.

"Ja imam vrlo pozitivno iskustvo zato što se u mojoj struci ključnu ulogu imaju kompetencije, profesionalni doprinos i predanost poslu", kaže Klaudija Jurišić Vukušić. 

No, iako imamo sve veći broj sveučilišta i diplomskih programa, Hrvatska i dalje zaostaje za zemljama EU. Na dnu smo po obrazovanju mladih do 34 godine. Tek svaki treći ima završen fakultet, a problem je što je dio njih na burzi rada.

Treba ponuditi veće plaće

"Moramo reći da je ukupna brojka nezaposlenih osoba danas negdje oko 77 tisuća i od tog broja 16 tisuća nezaposlenih je visoko obrazovanih osoba", rekao je Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Poslodavci napominju - želi li Hrvatska visoko obrazovane zadržati u zemlji država mora ponuditi bolje plaće, porezno ih rasteretiti i ponuditi profesionalni napredak.

"Da bismo nešto tako postigli moramo imati izuzetno otporan elektroergentski sustav i konkurente troškove energenata. Nažalost, u zadnje dvije-tri godine oko 12 do 13 posto viši u odnosu na slične kompanije u EU. Nije dovoljno graditi kroz obrazovni sustav nego ćemo morati značajno investirati da bi ti visoko obrazovani imali gdje raditi jednog dana", smatra Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

'TO I NIJE NOVOST' /

Je li hrvatska vojna industrija na rubu? Stručnjak: 'Ovaj prostor se militarizira, ali bez analize...'

Iseljenici se vraćaju u zemlju

Iz ministarstva rada ipak tvrde da se iseljenici vraćaju u zemlju, a država je kroz mjere pripravništva od 2016. godine isplatila više od 180 milijuna eura za 21 tisuću mladih.

"Prvo je to bilo pretprošle godine 10 tisuća građana po podacima DZS-a, sad je već to 13 tisuća i taj rast plaća je omogućio da se mladi sve više zadržavaju, radni uvjeti su kvalitetniji i više vodimo računa i o samoj kvaliteti života", kaže Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike.

Prvi smo u Europi uveli zelena i digitalna radna mjesta zbog kojih će, tvrde iz ministarstva rada, oko 130 tisuća radnika u Hrvatskoj do 2030. godine doživjeti promjenu. To je i temelj ove zagrebačke tvrtke.

"U Hrvatskoj ima dovoljno izazova i prilika za one koji su voljni naučiti raditi i napredovati samo je ključ uspjeha u tome koliko su naši mladi stručnjaci otvoreni prema međusobnoj suradnji i usvajanju novih znanja", dodaje Klaudija.

Ipak, ne pronađe li Hrvatska do 2030. način da zadrži mlade i motivira ih na studij mogla bi ostati zemlja u kojoj se više cijeni diploma iz inozemstva nego - ona domaća.