Hrvatsku čeka još jedan val poskupljenja energenata, ovoga puta na udaru su građani koji se griju preko toplane. Prema podacima Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), grijanje će u prosjeku poskupjeti oko 9 posto, što znači da će računi za prosječno kućanstvo, odnosno stan od 60 četvornih metara, biti veći za 3,5 eura mjesečno.

Sinoćnje temperature spustile su se gotovo do nule, a dok građani čekaju prve tople radijatore, čeka ih i nova stavka na računima.

“Ja sad trenutno koristim klima uređaj u prostorijama gdje boravim. Onaj dio stana koji ne grijem stvarno je ledeno. Ovaj mjesec već očekujem da će mi i račun za struju zbog toga biti veći, još kad dođe i račun za grijanje ne znam kako će to izgledat”, rekao je Goran iz Zagreba.

ZIMA DOŠLA RANIJE /

Žestoko zahladilo, ali neki će se smrzavati i u svojim domovima: Iz HEP-a otkrili zašto

Koliko će grijanje poskupjeti po gradovima?

Iako prosječno poskupljenje iznosi 9 posto, razlike među gradovima su značajne. U Zagrebu će grijanje za stan od 60 četvornih metara biti skuplje 9,09 posto, odnosno 3,78 eura mjesečno. U Osijeku je poskupljenje 8,56 posto, oko 3,56 eura, dok će u Sisku rast cijene iznositi 8,64 posto ili 3,57 eura mjesečno.

Najveći rast bilježi Rijeka, gdje će grijanje biti skuplje 9,41 posto, odnosno 6,55 eura. Međutim, tamošnji građani dobit će gradsku subvenciju od 10 eura mjesečno, pa će u konačnici biti na plusu. Slična situacija je i u Karlovcu, gdje grijanje poskupljuje 8,66 posto, oko 6,11 eura, ali subvencija od 12 eura mjesečno pokriva taj trošak. U Vukovaru, pak, cijene ostaju iste.

Prema podacima toplinarskih tvrtki, na mrežu toplane u Hrvatskoj spojeno je ukupno 134.878 korisnika. Najviše ih je u Zagrebu – oko 99 tisuća, dok Osijek ima 10.647, Rijeka oko 10 tisuća, Karlovac 7.700, Sisak 3.933, a Vukovar 3.598 korisnika. U gotovo svim tim gradovima, osim u Rijeci i Vukovaru, građani će ove zime plaćati skuplje račune.

“Dolazimo sad u te operativne troškove – prijenos, distribuciju i opskrbu. Sve to spada u saldo tih troškova, tako da ovo poskupljenje od 9 posto mogu reći da je neminovno, ali objektivno sam očekivao možda i veće poskupljenje”, objašnjava stručnjak za energetiku Ivica Jakić.

'ZAVRŠITE S RADOVIMA' /

Krenulo je! HEP pali grijanje u Zagrebu i još pet gradova: Otkrivamo tko im je prioritet

Računi veći i do 10 eura mjesečno

Kada se uzme u obzir i rast cijene plina te električne energije, ukupni iznos koji prosječno kućanstvo mora izdvojiti mjesečno dodatno raste. Na plin odlazi oko 4 eura više, na struju oko 3 eura, a s poskupljenjem grijanja preko toplane ukupno se radi o oko 10 eura mjesečno više. Na godišnjoj razini to znači 60 eura više za grijanje stana od 60 kvadrata.

“Navikavamo se. Kad se žabu baci u vrelu vodu, ona iskoči, a kad ju polako zagrijavate onda se navikne i polako ju skuhate. Eto, tako i mi, stalno nešto poskupljuje, mi se dva dana ljutimo, onda se naviknemo, pa dođe novo poskupljenje i ponovno se šokiramo”, slikovito je opisala Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Unatoč strahovima da je ovo tek prvi val, stručnjaci ne očekuju dramatičniji rast cijena u idućem razdoblju. “Ja ne očekujem velika povećanja cijene, bit će još par posto do nekih 8 posto, ali gledano do idućeg proljeća – ljeta, očekujemo da će cijena ostati stabilna”, poručuje Jakić.

No, građani strahuju da će rast energenata povući i ostale troškove. “Uvijek poskupljenje struje i energenata nosi sa sobom poskupljenje niza drugih namirnica, tako da raspolažeš određenom sumom novca – ali ćeš moći kupiti puno manje”, kaže Goran Ćustović.

Uz rast cijena energenata, raste i inflacija. Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima drugu najveću inflaciju u Europi.