U prvih deset mjeseci ove godine izdano je gotovo 28 tisuća manje radnih dozvola za strane radnike u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrvatskoj ih više ne treba na građevini, ali postoje djelatnosti u kojima bi manjak radne snage trebalo riješti. Kao primjerice u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi.

Djelomično i zbog toga - uvjeti za zaposlenje stranih radnika se mijenjaju. Još prošle godine nije bilo gradilišta bez stranih radnika. Danas se situacija okrenula, svjedoči to i vlasnik građevinske tvrke. Nakon osam godina rada sa strancima, kod njega je zaposleno ostalo svega njih deset.

"Ti strani radnici koji dolaze, obično nisu dovoljno kvalificirani. Ima onih koji su kvalificirani jer su radili na Bliskom Istoku, dobili dovoljna znanja, barem u ovom građevinskom sektoru. No, načelno ne i mi moramo trošiti velika sredstva da ih educiramo i dovedemo do razine koja nam je potrebna", kaže Saša Perko, vlasnik građevinskog poduzeća.

Izdano manje dozvola

Ove je godine dozvola za strane građevinske radnike izdano 18 i pol tisuća manje nego lani u istom razdoblju. S odbijenim zahtjevima, radnih dozvola za strance manje je za oko 40 tisuća, manje ih čak i u turizmu.

Veliki problem u zapošljavanju stranih državljana je neznanje hrvatskog jezika, koji će po novom Zakonu o strancima morati položiti ispit koji će biti uvjet za produljenje dozvole.

"Uvodi se obveza poznavanja stranog jezika i polaganja stranog jezika razine A1 nakon godine dana boravka i to je uvjet za bilo kakav kasniji angažman stranih radnika, odnosno produženje dozvole", objasnio je potpredsjednik Vlade Davor Božinović. 

U zdravstvu pak potreba za radnicima sve veća. Nedostaje medicinskih sestara, naročito u bolnicama. Procjenjuje se - oko pet tisuća.

"Naravno da se posegnulo, sad i s ovim zakonom, o zapošljavanju sestara iz Rumunjske. Isto tako, imamo i pravilnik koji je na Komori o zapošljavanju sestara iz trećih zemalja", kaže Sandra Alić, glavna tajnica Sindikata Zajedno.

NAPOKON! /

Ovo se čekalo, uvode se promjene na tržištu rada: Strani radnici će sada ovo morati znati

Nedostaje medicinskog osoblja

Glavni razlog odlaska medicinskog osoblja iz zemlje su nedostatne plaće i uvjeti rada.

"Bez znanja hrvatkog jezika mislim da ne bismo uopće mogli pričati o nekakvom zapošljavanju u Hrvatskoj, ne samo u medicini nego općenito. Mislim da je poznavanje hrvatkog jezika osnova da bi netko mogao raditi u Hrvatskoj", dodaje Alić.

Novi zakon pozdravljaju i resorni ministri rada i useljeništva.

"Taj zakon nije strog. Zavisi tko kako gleda. Mi ga gledamo kao uvođenje reda i po pitanju različitih agencija i onih koji na različite načine promatraju i trude se dovesti radnu snagu", kaže Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva.

"Mislim da Zakon nije strog i da je uveo reda na hrvatsko tržište rada. Mi sada jasno znamo koliko imamo izdanih dozvola povezujući sve te podatke s HZMO koji ima bazu osiguranih osoba, mi znamo koliko radnika iz trećih zemalja radi u Hrvatskoj. I sve to pratimo", kaže Marin Piletić, ministar rada mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Prate sve i poslodavci koji nemaju Plan B kad je u pitanju pronalazak i zadržavanje radnika.