Plus od 150 eura! Najveća je to povišica dosad za Milenka Beneša koji deset godina radi kao učitelj. Između 10 i 20 posto više na svojim računima ima gotovo 60 tisuća zaposlenih u obrazovanju.
"To povećanje ne može pratiti cijene. Da, na plaći vidim da je porasla, ali u konačnici kada odeš u trgovinu nešto kupiti ili platiti neku uslugu zapravo povećanje i nije toliko", priznaje nam Milenko. Pa je i uz povećanje plaće prisiljen raditi dodatne poslove.
'Službenik za dežurstvo dobije 50 centi'
"Na razne načine zarađujem dodatno kako bih mogao sebi i svojoj obitelji priuštiti koliko toliko normalan život", govori nam ovaj učitelj.
Dogovor o plaćama ni u zdravstvu nije riješio sve probleme. Mihaeli Androić Pašalić, koja u bolnici kao medicinska sestra radi 25 godina, plaća je porasla 90 eura.
"Na radilištima koja su teža i koje imaju teže uvjete rada, koji su imali veće dodatke rast plaća je manji oko 100 eura, dok na radilištima koji su imali lakše uvjete rada osjetno je veći rast", govori Mihaela.
U prosjeku oko 200 eura, upola manje od onoga što je dobila gospođa Marija Paun na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. I to nisu jedini problemi.
"Službenik na dežurstvu dobije 50 centi, dok je dužnosnicima poraslo 600 ili 700 posto. Očito ima mogućnosti, načina i volje – ako se može dužnosniku, trebalo bi onda i službeniku povisiti koji radi sve s njima", smatra Marija.
U godini dana plaće u zdravstvu, javnoj upravi i obrazovanju u prosjeku su porasle od 30 do 40 posto. Najveći rast imaju zaposleni u visokom obrazovanju, oko 270 eura pa je prosječna plaća gotovo 2 tisuće i 50 eura. U bolnicama je prosječna neto plaća skočila 332 eura.
Vatrogasci još uvijek čekaju povišice
Javna uprava zarađuje oko 200 eura više, a zaposlenima u srednjim i osnovnim školama prosječna je plaća oko 1550 eura. U prosjeku 173 eura više imaju zaposleni u socijalnoj skrbi. No, povišice nisu dobili svi, na njih još čekaju vatrogasci.
"Još uvijek nije riješeno, obećano je za stolom da će se promptno i hitno rješavati problem, međutim pravilnici koji su poslani u e-savjetovanje nisu ono što smo mi predlagali u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici i Vladi RH", otkriva predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković.
Pa najavljuju nove akcije. S druge strane, nitko se iz privatnog sektora ne može se usporediti s javnim po povećanju plaća. A najbliži je turizam, gdje je unazad godinu dana plaća porasla 18 posto, u prerađivačkoj je industriji i trgovini povišica bila oko 11 posto, 10 u građevini, a IT sektor i zaposleni u bankama zarađuju oko 9 posto više.
Prosječan past plaća kod privatnika lani je bio oko 10 posto, a on će se nastaviti i u ovoj godini kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ali za razliku od javnog sektora, rast će ovisiti o produktivnosti.
"Šteta je da se unatoč snažnom povećanju platnih razreda na razini države ništa nije napravilo po pitanju mjerenja efikasnosti odnosno učinka zaposlenih u javnom sektoru", upozorava glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
Unatoč rastu, dvije trećine građana radi za plaću manju od prosječne, a svaki deseti zarađuje manje od 730 eura.
