Roko je učenik sedmog razreda i već dvije godine nosi naočale. Problemi s vidom pojavili su se postupno, a prvi znak primijetio je sam.

"Primijetio sam da na desno oko slabije vidim pa sam to rekao mami i tati“, kaže Roko, učenik Osnovne škole Bukovac u Zagrebu.

Pregledom je potvrđeno da je kratkovidan. Riječ je o sve češćem problemu kod djece i mladih, a stručnjaci ga povezuju s dugotrajnim boravkom pred ekranima.

"Na mobitelu sam u prosjeku pola sata, a na laptopu nakon ručka sat vremena ili oko 45 minuta i to je to“, objašnjava Roko.

U posljednjih desetak godina pristup mobitelima u svijetu se utrostručio, a posljedice se sve češće vide upravo na dječjem vidu.

Do 2050. godine svako drugo dijete će biti kratkovidno

"Primijetili smo da se jako puno djece javlja s miopijom, odnosno kratkovidnošću. To znači da dobro vide na blizinu, a slabo na daljinu. Osim toga, sve je češći i problem suhog oka, kako kod djece, tako i kod odraslih“, upozorava Ana Ćurić, oftalmologinja Klinike za očne bolesti KB-a Sveti Duh.

Problem suhog oka nastaje zbog nedovoljnog treptanja tijekom gledanja u ekrane. Stručnjaci zato preporučuju stroga ograničenja vremena provedenog pred ekranima, osobito kod najmlađih. Djecu mlađu od dvije godine ne bi se uopće smjelo izlagati ekranima, do pete godine maksimalno sat vremena dnevno, a do dvanaeste najviše dva sata.

Foto: Rtl Danas

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upozoravaju da kratkovidnost poprima razmjere epidemije.

"Svako grupiranje bolesti koje je veće od uobičajenog može se nazvati epidemijom, iako se taj pojam najčešće veže uz zarazne bolesti. Ovdje je riječ o nezaraznoj bolesti za koju se procjenjuje da će do 2050. godine svako drugo dijete biti kratkovidno, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije“, ističe Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a i voditeljica Službe za školsku medicinu.

ZABRINJAVAJUĆE ANALIZE /

HZJZ upozorava na epidemiju: 'Odazovite se preventivnim pregledima!'

Kao upozoravajući primjer navodi se Azija, gdje kratkovidnost među mladima doseže i do 90 posto.

"Tamo su česte dioptrije i do minus osam. Djeca provode iznimno puno vremena u učenju, često su u školi od jutra do večeri i velik dio dana provode pred knjigama i ekranima“, dodaje Pavić Šimetin.

Kako spriječiti?

Stručnjaci naglašavaju da i oči trebaju odmor. Prevencija uključuje boravak na dnevnom svjetlu, barem dva sata dnevno, redovite pauze pri radu na blizinu te pravilnu udaljenost od ekrana.

"Ako 20 minuta radimo na blizinu, trebali bismo barem 20 sekundi gledati u daljinu. Ekran treba biti udaljen 30 do 40 centimetara od očiju, a ne prinositi ga licu, što djeca često rade“, savjetuje oftalmologinja Ćurić.

Istraživanja pokazuju da se pojavnost kratkovidnosti kod djece u dobi od šest do 11 godina smanjuje ako svakodnevno provedu između 40 i 80 minuta na otvorenom.

Roko slobodno vrijeme nastoji provoditi upravo tako. "S prijateljima idem voziti bicikl, kad je sunčano u Maksimir, a s obitelji često idem i na Sljeme“, kaže.

Uz boravak na otvorenom i ograničeno vrijeme pred ekranima, iz HZJZ-a pozivaju roditelje da redovito vode djecu na preventivne preglede kako bi se slabovidnost otkrila na vrijeme.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!