Doživljaj procesa obnove potresom pogođenih dijelova zemlje
Kako građani doživljavaju proces obnove nakon dva velika potresa od kojih su prošle dvije, odnosno gotovo tri godine?
Za većinu riječ je o lošem procesu! Više od 92 posto (92,4 posto) anketiranih upravo se tako izjasnilo. Da je obnova osrednja smatra manje od 5 posto (4,6 posto), a dobra je za tek 1 i pol posto ispitanika. Zanimljivo da proces lošim ocjenjuju i birači HDZ-a. Čak tri četvrtine (75,8 posto) njih, dok se gotovo svi birači ostalih većih parlamentarnih slažu u ocjeni - stanje je loše!
Krivac i razlozi za sporost u procesu obnove
Pa tko je za to kriv? U odgovorima prednjači Vlada – i to za više od petine ispitanih (22,7 posto). Slijedi Državni ured za obnovu (20,6 posto), a u stopu ih prate ministri graditeljstva (19,1 posto). Znamo nakon uhićenog Horvata na njegovo mjesto stigao je Paladina no pomaka je, kažu građani - premalo.
Da odgovornost leži na županijama, općinama i gradovima smatra gotovo 19 posto anketiranih (18,7 posto), a tu su i građevinske tvrtke (16,7 posto) koje izvode radove.
Razlog sporosti u procesu obnove
Razlozi koje navode ispitanici su kako vladajućima obnova nije toliko bitna, smatra najviše njih (31,9 posto), a zatim tu je i nesposobna državna administracija (30,4 posto). To su dakle dominanti razlozi. Slijede loši zakoni (11,6 posto), pa prekompliciran proces (11,1 posto), zatim nedostatak operativaca i skuplji građevinski materijal (7,7 posto).
Očekivani rok završetka obnove
Pa kad je sve ovako loše i sporo – što ne krije ni vlast, kad će obnova završiti? Ni tu ispitanici nisu optimistični. Najmanje je onih koji vjeruju da će Banovina i Zagreb zablistati već u ovoj 2023. godini. Samo tri posto. A gotovo polovica (46,4 posto) ispitanika očekuje da će sve biti dovršeno tek za više od pet godina.
Dosta porazno i uistinu krajnji je trenutak da se odgovorni trgnu i obave svoj posao, jer život u kontejnerima poraz je cijelog društva.
NAPOMENA: Ekskluzivno istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus od 2. do 05. siječnja na uzorku od 1300 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
