Stigli su novi podaci o plaćama u Europskoj uniji. Prosječna godišnja plaća po zaposleniku iznosi gotovo 40 tisuća eura.

To znači da je mjesečni prosjek nešto više od 3 tisuća eura! Hrvatska je daleko od toga!

Na samom smo dnu ljestvice, a kada govorimo o kupovnoj moći tu stojimo još i gore.

Jesu li svi zadovoljni?

U trgovini gospođa Jasminka Mesić Vlašica radi više od 20 godina, posljednjih 10 u ovoj.

"Voditelj poslovnice, prodavač, sve u principu što se tiče same poslovnice. Plaća je između 2100 i 2300, sad tako se kreće, nekad je više, nekad je manje. S tim mogu ja normalno živjeti, nemam veliku obitelj pa se pokrivamo", objasnila je Jasminka, voditeljica trgovine.

Nadodaje kako je zadovoljna s cijenom svog rada.

Hrvatska na donjem dijelu ljestvice

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da su razlike u primanjima među europskim državama vrlo izražene. Prosječna godišnja bruto plaća po zaposlenom u Europskoj uniji iznosi 39,800 tisuća eura. Na vrhu ljestvice nalaze se Luksemburg s prosječnom godišnjom bruto plaćom od 83 tisuće eura i Danska sa 71,5 tisuće eura.

Hrvatska, s prosjekom od 23,5 tisuća eura godišnje, nalazi se u donjem dijelu ljestvice. Na samom začelju su Grčka sa 18 tisuća eura i Bugarska s malo više od 15 tisuća eura godišnje.

"Znači, po plaćama smo pri dnu, ali kada gledamo prosjek razina cijena onda smo u gornjem trećini. I to su škare, i te škare s jedne strane režu dohotke, a s druge strane povećaju cijenu onoga što kupujemo. Tako da je Eurostat samo ogledalo, koje pokazuje strukturu Hrvatske ekonomije", kaže Mladen Vedriš, hrvatski političar i ekonomski stručnjak.

Podaci nisu iznenađujući

Plaće su veće u zapadnoj i sjevernoj Europi, dok su niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Poduzetnici krivnju za niske plaće ne vide u sebi.

"Zato što je nemoguće da imate mali BDP po glavi stanovnika, a velike plaće to je nemoguće. BDP po glavi stanovnika je odraz potrošnje. Ako imate mali BDP imat ćete i male plaće. Ako radite u kafiću i prodate jednu kavu, onda ćete imati i malu plaću", rekao je Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika.

Iako podaci nisu iznenađujući i nema velikih promjena itekako su zabrinjavajući jer se s prosječnom plaćom u Hrvatskoj više ne može ništa.

"Cijene rastu svaki dan"

"Troškovi rastu više nego plaće. Plaće rastu jednom godišnje, a troškovi rastu svaki mjesec. Prikriveno ili neprikriveno, ali rastu", nadodala je Jasminka. Kao jedan od razloga zašto Hrvatska stoji ovako nisko među zemljama EU-a, ekonomist Vedriš vidi i velik broj stranih radnika.

"Negdje više od 100 tisuća radnika koje je ušlo iz Nepala i Filipina, po svojim primanjima su negdje u donjoj četvrtini onoga što su osobni dohotci u Hrvatskoj na razini minimalca ili nešto više, prema tome kada 100 tisuća uđe na listu s tim prosjekom onda je tu situacija kakva je. Imamo veliki broj zaposlenih u trgovini gdje plaće u prosjeku nisu više", objasnio je Vedriš.

Jer malobrojni su u Hrvatskoj poput Jasminke koji rade u trgovini i od svog rada mogu koliko toliko normalno živjeti. Novi podaci Eurostata su to samo potvrdili.