Došla je iz Gane pod pretpostavkom da će čuvati djecu. Na kraju je bila puno više od toga. A sve u nehumanim uvjetima. Odvjetnica žrtve iz Gane Marija Ana Brnčić za RTL je objasnila: "Radila je jako veliki broj sati dnevno. Bez slobodnog dana. Radila je do kasno u noć. Obavljala je niz raznoraznih poslova. I nije imala vremena za odmor. Odrazilo joj se to vrlo negativno i na zdravlje. Potražila je u jednom trenutku i liječničku pomoć."
Sve se odvijalo u rezidenciji iračkog konzula prije nekoliko godina. Uz teške uvjete rada i stalni nadzor, konzul joj je uzeo i osobne dokumente. Nakon godinu dana rada za koji je dobila mizeran ili nikakav novac, na kraju je uspjela pobjeći. MUP joj prvo nije dao azil, ali nakon Ustavnog suda - odluka se promijenila.
"Zapravo nama s pravne strane nekako osobit problem što je ta prva odluka MUP-a negativna je prošla kontrolu zakonitosti na Upravnom sudu i na Visokom upravnom sudu na jedan način koji nije smjela očito jer žena ostvaruje pravo na međunarodnu zaštitu", ispričala je odvjetnica Brnčić.
Klasična trgovina ljudima
Da je ovdje riječ o klasičnoj trgovini ljudima, u Centru za žene žrtve rata Rosa prepoznali su odmah i ženi pružili psihološku pomoć. Ali i pravno zastupanje.
"Ovakav slučaj je za sad jedinstven u našoj zemlji. O sličnim slučajevima mogli smo čitati u inozemstvu. Ovaj je bio za sada prvi ovakav.", dodaje Nela Pamuković aktivistica iz Rose.
O cijelom slučaju upitali smo i iračko veleposlanstvo u Zagrebu koje nam je odgovorilo kako istražuju cijeli slučaj. "Veleposlanstvo Republike Irak trenutačno istražuje ovu temu i pokušava doći do svih detalja. Javit ćemo Vam se čim dobijemo točne informacije iz provjerenih izvora." - stoji u pisanom odgovoru.
Prisilni brak ili prostitucija
U posljednje vrijeme sve više se javljaju izbjeglice iz Sirije, Iraka i Ukrajine, ali i strane radnice koje trpe razne vrste, ali i oblike nasilja, pa iz centra upozoravaju sve koji imaju ili znaju za slične slučajeve da se jave na telefon 0800 77 99. "Mogu se javiti direktno žrtve, ali i svi oni koji imaju saznanja, sumnje da se u njihovoj blizini, susjedstvu odvija nešto što oni misle da bi moglo biti trgovina ljudima", ističe Pamuković.
Ženi s početka priče povratkom u Ganu prijetio je prisilni brak, rad ili prostitucija. Ostankom u Hrvatskoj dobila je priliku za novi normalan posao, ali napokon i slobodu kretanja.
