Parlamentarni izbori su prošli, Vlada je formirana. Kakav je rejting političara u lipnju i što sada kažu ispitanici donosimo u novom CRO Demoskopu.
Da su izbori provedeni početkom lipnja, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa zadržanom prednosti ispred prvog pratitelja, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 6. lipnja HDZ zabilježio izbor od 29,8 posto (u svibnju 29,5 posto). Na drugom mjestu je SDP s 22,3 posto (prema svibanjskih 23,2 posto).
Treće mjesto, uz malu prednost u odnosu na konkurenciju, drži Možemo! s izbornom podrškom od 9,2 posto (prošli mjesec 9,3 posto). S malim zaostatkom slijedi Domovinski pokret s 8,4 posto podrške (prije mjesec dana 8,3 posto).
Na petom je mjestu Most koji je u ovomjesečnom mjerenju zabilježio podršku od 6,7 posto ( i svibnju 5,6 posto). Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio "uzima" HDZ. Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji lipanj od vodeće petorke tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +5,6; HDZ +3,6; Domovinski pokret +1,5). U međugodišnjem minusu su Most (-1,5 postotnih bodova) i Možemo (-0,18 postotnih bodova).
U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih pet stranaka: IDS (2 posto), Fokus (1,4 posto), Pravo i pravda (1,2 posto), te HSS i Centar (po 1 posto). Ispod jedan posto su ovih devet stranaka: Radnička fronta (0,8 posto), HNS i Socijaldemokrati (po 0,7 posto), HSU i Odlučnost i pravednost (po 0,6 posto), Hrvatski suverenisti (0,5 posto), Nezavisna platforma Sjever (0,4 posto), HSLS i Republika (po 0,3 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,4 posto, uz 10,7 posto neodlučnih.
Isti dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Vlade u trećem mandatu Andrej Plenković je zadržao vrh ljestvice najpozitivnijih aktualnih hrvatskih političara i to s izborom od 17,4 posto (prema 17,1 posto iz prošlog mjerenja u svibnju). Na drugom je mjestu predsjednik Zoran Milanović s izborom od 16,9 posto ispitanika (u odnosu na 16,8 posto iz svibnja). Treće mjesto i dalje drži Sandra Benčić s izborom od 3,6 posto (prema prošlih 3,3 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 2,8 post dijele Biljana Borzan i Ivan Anušić. Ivan Penava je na šestom mjestu s 2,7 posto izbora (prema 3,1 posto iz svibnja). Tomislav Tomašević je sedmi izbor s 2,5 posto.
Među 10 top političara još su: Mislav Kolakušić s izborom od 1,9 posto, te Dalija Orešković i Božo Petrov s izborom od po 1,8 posto. Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet je predsjednika stranaka - HDZ, Možemo, Domovinski pokret, Pravo i pravda, DO SIP.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 32,3 posto (u odnosu na 31 posto iz svibnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 20,1 posto (u svibnju 16,3 posto). Treće mjesto u ovomjesečnom istraživanju drži predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 5,4 posto (prema 5,7 posto u svibnju).
Na četvrtom mjestu slijedi Hrvoje Zekanović s izborom od 4 posto (prema 1,9 iz prethodnog mjerenja). Slijedi Milorad Pupovac s izborom od 2,7 posto (prema 4,1 posto iz svibnja), a šesto mjesto drži Tomislav Tomašević (1,6 posto). Među top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Peđa Grbin (1,4 posto), Sandra Benčić (1,3 posto), Željka Markić (1,2 posto) i Ivan Pernar (1 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada predsjednika Milanovića
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom lipnja podupire 29,4 posto građana (u odnosu na 27,3 posto iz svibnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 58,5 posto (prema 60,9 posto u svibnju). Kakav je smjer zemlje ne zna 12 posto građana (prema 11,2 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 72 posto, dok je među glasačima novog koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi svega 27,8 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u odnosu na doživljaj smjera kretanja države (Most 15,1 posto; SDP 13 posto; Možemo! 9,3 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,77 (prema 2,79 iz svibnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,71), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,05), Mosta (3,00), Domovinskog pokreta (2,92), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,45).
Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 52. mjesecu mandata bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,10, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,58) što u konačnici nije bilo dovoljno za ostanak na Pantovčaku.
Izbori za Hrvatski sabor i pregovori o novoj većini najvažnijih tema mjeseca
Pregovori o novoj saborskoj većini i izbor nova Vlada HDZ-a i DP-a najvažnijih je tema mjeseca za 31 posto građana. Eurovizijski uspjeh Baby Lasagne prvi je izbor za temu mjeseca u 25,8 posto slučajeva. Nastavak problema s inflacijom i dalje je pri vrhu najvažnijih tema u našoj zemlji (ovaj mjesec s izborom od 7,5 posto). Tri su teme s izborom većim od 3 posto: sukob Milanovića s čelnim ljudima HDZ-a i Vlade (4,6 posto), intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Gazi (3,4 posto) i kampanje za izbore za Europski parlament (3,2 posto). Dvije su teme s izborom iznad 2 posto: dvostruka kruna GNK Dinama (2,5 posto) i preuzimanje dužnosti ravnatelja DORH-a od strane Ivana Turudića (2,1 posto izbora). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 4. lipnja na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
