Krave, svinje, ovce i konji na području Općine Sveti Đurđ primili su božićnice. Riječ je o iznosima od 15 do 30 eura po grlu koje se već tradicionalno dodjeljuju stočarima. U općini je prije desetak godina bilo oko 300 krava, a danas ih je svega dvadesetak, zbog čega Općina želi nagraditi one najupornije koji i dalje čuvaju stočarsku tradiciju.

Kako kažu mještani, svaka pomoć posebno znači u blagdansko vrijeme, pa makar bila i simbolična. Među onima koji su primili božićnicu je i Josip Kos, dugogodišnji proizvođač mlijeka i uzgajivač stoke.

"Ovakav tip pomoći nam puno znači jer pokazuje da Općina i načelnik misle na nas koji se još bavimo uzgojem životinja, proizvodnjom mlijeka te uzgojem svinja, ovaca i koza," kaže Kos.

Stočarstvom se bavi već trideset godina, a znanje je, kako ističe, prenio iz obitelji. "To sam naučio još od svojih roditelja. Radio sam prije u tvornici obuće, a onda sam odlučio ostati doma, hraniti krave i proizvoditi mlijeko," dodaje.

SLIJEDI LI ODŠTETA? /

RTL u mjestu gdje je otkrivena kuga: 'Ne mogu se pomiriti s time što su napravili'

Stočarstvo ne poznaje slobodne dane

Svakodnevica stočara, objašnjava, iznimno je zahtjevna i ne poznaje slobodne dane. "Svaki dan je naporan. Ljeti radimo od jutra do deset navečer, a zimi je nešto lakše jer se ne proizvodi hrana vani. Ali to je posao 365 dana u godini, bez godišnjeg odmora i bez mora, jer nema tko zamijeniti čovjeka," ističe.

Unatoč dugogodišnjem radu, Kos ove godine planira završiti s proizvodnjom mlijeka. "Nažalost, više se ne isplati. Cijena mlijeka je slaba, puno smo se naradili. Odlazim u mirovinu, a djeca imaju svoje poslove i bave se svojim životima," kaže.

Slična situacija, upozorava, prisutna je diljem Hrvatske. Smatra da bi se mlađi proizvođači odlučili na stočarstvo kada bi uvjeti bili povoljniji.

"Kad je cijena dobra, ljudi krenu. Tako sam i ja počeo. Svi želimo nešto zaraditi, a ako se radi samo iz ljubavi, to dugoročno nije održivo," poručuje.

Na pitanje što bi poručio državi, Kos ističe da rješenje nije jednostavno. "Ne znam koliko država tu može pomoći, ali i mljekarska industrija bi se trebala zapitati zašto se ovo događa i gdje ćemo nabavljati mlijeko ako se jednog dana zatvore granice," zaključuje.