Zamjenica ministra obrane Ukrajine Hana Maljar kazala je na brifingu pred novinarima sinoć da si Ukrajina ne može priuštiti to da otvoreno izvještava o broju svojih poginulih vojnika.
"Razlog su vojne potrebe tijekom izvanrednog stanja. To je informacija koju neprijatelj ne bi trebao znati zato što vojni stručnjaci na osnovu tih podataka mogu donijeti mnoge zaključke i koristiti ih za analizu i planiranje", kazala je na brifingu što ga je organizirala ukrajinska državna medijska agencija Ukrinform.
Maljar je kazala i to da obrani Ukrajine uopće šteti već i prikupljanje žrtava među ukrajinskim vojnicima, njihovo sistematiziranje, analiziranje i objavljivanje.
Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine jutros je objavio broj dosadašnjih gubitaka vojnih snaga Rusije, u što su uključene i snage proruskih separatista, paramilitarnih skupina poput jedinica "Wagnera" i sličnih.
U izvještaju se navodi da su "ukupni borbeni gubici neprijatelja od 24. veljače do 15. srpnja otprilike" oko 38.000 poginulih, od toga 130 u prethodnih 24 sata, 1672 tenka (pet u posljednjih 24 sata), 109 protuzračnih sustava, 220 vojnih aviona, 188 helikoptera, 15 ratnih brodova, 2731 vojno vozilo za razne logističke namjene (od cisterni za gorivo do transportera).
Navodi se također i 155 krstarećih raketa, oklopnih vozila 3866, 842 artiljerijska sustava, 681 dron i 247 višecijevnih raketnih bacača.
Ono što o svojim gubicima Ukrajina otvoreno navodi, civilne su žrtve rata. Najnovija informacija s kojom je izašao Ukrinform navodi da je u ratu u Ukrajini do sada ubijeno 352 djece, te da ih je najmanje još 657 ranjeno.
Otkako je počela ruska ofenziva ekstremno koncentriranih snaga na istoku Ukrajine u Donbasu, pojedini politički i vojni dužnosnici Ukrajine izjavljivali su da su u tim bitkama gubici obostrano strašni. U nekoliko navrata spominjalo se oko sto poginulih ukrajinskih vojnika dnevno.
Za rusku stranu ukrajinski su branitelji, pak, opisivali da juriša "isto onako kako se to radilo u Prvom svjetskom ratu", zbog čega ruski vojnici masovno ginu, ali da napreduju naprosto zbog višestruke prevage u artiljeriji i uz pritisak masovnosti svojih trupa.
Branitelji su u Sjeverodonjecku opisivali da prvo ruska artiljerija nekoliko sati tuče po gradu, da ruska vojska potom pošalje svoje ljude u juriš, koji bivaju desetkovani pod paljbom ukrajinskih vojnika, pa kad posljedično uoče gdje su položaji Ukrajinaca, opet krenu s višesatnim artiljerijskim napadom i tako stalno i iznova.
Nedugo nakon početka rata postalo je jasno da su ruski gubici i u ljudstvu i u tehnici strašni. Zapadni vojni dužnosnici isprva nisu vjerovali izvještajima Kijeva, da bi ubrzo prihvatili da su ti izvještaji neusporedivo bliži istini od onih iz Moskve.
Tome u prilog je išla i objava Komsomolskaje Pravde od 21. ožujka, kada je u vijesti o žrtvama ruskih vojnika u Ukrajini navedeno da ih je već tada poginulo čak 9861, a ranjeno 16.153. Članak je ubrzo povučen. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov tada je komentirao da "nije u njegovoj domeni komentirati" takve stvari.
Nekoliko tjedana poslije Peskov je za Sky News neodređeno kazao: "Imamo značajne gubitke vojnika. To je velika tragedija za nas."
Uopće, prema određenim analizama sa Zapada takvi brutalni gubici su možda i glavni od nekoliko razloga zašto Vladimir Putin i dalje inzistira da se rat u Ukrajini, pod prijetnjom dugogodišnjih zatvorskih kazni, vodi kao "specijalna vojna operacija". Takva definicija, naime, zakonski daje ovlasti Kremlju da može ne objavljivati broj poginulih.
Vijesti od prije nekoliko dana, inače, kažu da je ruski državni FSB angažirao Wagner, tvrtku za organiziranje plaćeničkih trupa, da novači nove vojnike po ruskih zatvorima. Posebno onima osuđenima na dugogodišnje zatvorske kazne nudi se pomilovanje, određeni novac, te nezanemariv iznos njihovim obiteljima ako bi u ratu poginuli.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, pak, prije nekoliko dana, najavljujući skoru veliku protuofenzivu ukrajinske vojske, najavio podizanje čak milijun vojnika. Odmah po objavi, pojedini su vojni dužnosnici i stručnjaci za ratne sukobe ocijenili da je, u prvom redu zbog obuke, tako masovna brojka vjerojatno pretjerana, ali da bi Ukrajina uskoro mogla biti u stanju znatno podići brojnost svojih trupa.
Što se tiče ruskih gubitaka, kada je sredinom svibnja postalo definitivno jasno da su ruske trupe u tada niti tri mjeseca rata pretrpjele besprimjerne gubitke u ljudstvu, bilo da je riječ o ranjenima, bilo da je riječ o poginulima, europski šef diplomacije Josep Borrell komentirao je:
"Ako je istina da je Rusija izgubila 15 posto svojih trupa od početka tog rata, onda je to svjetski rekord u gubicima bilo koje vojske koja je napala neku zemlju."
