Na sastanku ministara obrane članica Europske unije u utorak europski šef diplomacije Josep Borrell komentirao je između ostalog tada objavljene gubitke ruskih trupa u pokušajima proboja preko rijeke Siverski Donjeck na zapadu pokrajine Luhansk u Ukrajini.
RTL-ov Direkt je prenio podatak da je ruska vojska u nekoliko dana pokušala preći rijeku čak devet puta, svaki put neuspješno, izgubivši pritom najmanje 70 tenkova i oklopnih vozila, te uz skoro 1000 poginulih vojnika.
"Ako je istina da je Rusija izgubila 15 posto svojih trupa od početka tog rata, onda je to svjetski rekord u gubicima bilo koje vojske koja je napala neku zemlju", kazao je Borrell.
Najnoviji podaci zapovjedništva Ukrajinskih oružanih snaga kažu da je vojska Ruske Federacije od 24. veljače u Ukrajini izgubila 28.500 vojnika, 1254 tenkova, 3063 oklopnih vozila, 595 artiljerijskih sustava, 203 ratna aviona, 167 helikoptera, 13 ratnih brodova…
Potapanje raketne krstarice "Moskva" direktnim pogotkom projektilom R-360 Neptun bila je nekoliko dana svjetska senzacija, a tu je još i nevjerojatan broj poginulih ruskih generala, moguće sve do 12.
Isprva im nitko nije vjerovao
Ukrajinske izvore o ruskim vojnim gubicima prvih dana rata zapadni mediji i stručnjaci uzimali su s velikom rezervom, tumačeći brutalne brojke kao uobičajenu okolnost u ratu da svaka strana jako preuveličava gubitke protivnika, dok svoje gubitke umanjuje.
No, kako je rat odmicao iz tjedna u tjedan, postajalo je sve jasnije da su prave brojke žrtava puno bliže ukrajinskim nego ruskim izvorima. Popularni blog Oryx s današnjim danom, primjerice, navodi da je ruska vojska potvrđeno izgubila 671 tenk, od čega čak 260 zarobljenih ili napuštenih.
Već zaključno s ožujkom, Pentagon je procjenjivao da je ruska vojska tada imala najmanje 10.000 poginulih. Velika Britanija je još krajem travnja računala da je ruska vojska, čemu su pribrojili i Rosgvardiju, FSB, pripadnike "Wagnera", te trupe separatističkih pokrajina na jugoistoku Ukrajine, imala ukupno 15.000 poginulih, ako ne i više.
Borrell je sa svojim komentarom izašao nakon sastanka s ministrima obrane članica Europske unije, što je vrlo indikativno, pa je i procjena o 15 posto ubijenih od kompletne ratne sile koju je Kremlj u veljači poslao u napad na Ukrajinu, strašna brojka za niti tri mjeseca rata.
Ništa čudno da batinama zatuku vlastite vojnike
15 posto odgovaralo bi nižim procjenama britanskih izvora s kraja ožujka u odnosu na 100.000 vojnika što ih je Rusija gurnula u taj rat 24. veljače ili najnovijim brojkama ukrajinske strane u odnosu na oko 200.000 ukupno angažiranog ljudstva s ruske strane do sada.
Prije nekoliko dana RTL je objavio prilog o ratu u Ukrajini u kojem je prikazan cijeli jedan vlak s vagonima za prijevoz poginulih ruskih vojnika u Kijev na identifikaciju. Jedan od zapovjednika ukrajinske vojske ovako je opisao stanje na frontu na istoku Ukrajine:
"Mi smo s jedne strane, oni s druge. Između nas je siva zona koju ni jedna strana ne smije prijeći. Mi nismo Rusi koji bacaju sve svoje ljude u sulude pohode kao u Prvom svjetskom ratu. I zbog toga su odmah izgubili puno vojnika. Rat je prešao u novu fazu topničke borbe na daljinu. Mi pucamo na njih, oni pucaju na nas."
Takav odnos prema vlastitim vojnicima inače bi odgovarao onome što je 2002. godine objavila novinarka ruske Novaje Gazete Ana Politkovskaja da su uvjeti u vojsci Rusije takvi da je samo te godine više od 500 ruskih vojnika život izgubilo ne u bitkama, nego – od premlaćivanja u vlastitim redovima.
Deseci milijardi eura pomoći Ukrajini
Politkovska je ubijena hicima četiri godine kasnije u liftu svoje zgrade.
RTL Vijesti je početkom ovog mjeseca prenio podatke iz izvještaja Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela u Njemačkoj o vrijednosti financijske, humanitarne i pomoći Ukrajini u oružju. Samo tijekom prva dva mjeseca ruske invazije SAD je Ukrajini poslala oružje vrijedno tri milijarde eura, Poljska 1,47 milijardi eura, Njemačka 140 milijuna eura, ali i 1,2 milijarde eura za obranu…
Već tada su se navodili i deseci milijardi dogovorene pomoći, a izvještaj je posebno isticao i slučajeve "tajne pomoći" Ukrajini. Čak je i Hrvatska samo četiri dana od napada Rusije odobrila Ukrajini 124 milijuna kuna pomoći u oružju. Estonija je Ukrajini do sada poslala pomoć u vrijednosti od čak 1 posto svog BDP-a, a ogromne vrijednosti, koje se daju izraziti u udjelima nacionalnog BDP-a, poslale su i skoro sve druge članice Europske unije.
