Institut za svjetsku ekonomiju (IWF) iz Kiela u Njemačkoj objavio je izvještaj o vrijednosti vojne, humanitarne i financijske pomoći koju je nekoliko desetaka zemalja poslalo Ukrajini u kontekstu napada Rusije na tu zemlju 24. veljače ove godine. Svoje mjesto u pregledu vrijednosti poslane Ukrajini, pronašla je i Republika Hrvatska.
Riječ je o projektu "Ukraine Support Tracker", kojim se prati slanje pomoći Ukrajini, razvrstano po kategorijama, iz 27 zemalja članica EU-a kao i tijela EU-a, te iz SAD-a, Kanade, Velike Britanije i iz Japana.
Za aktualni izvještaj podaci su zaključeni s pomoći poslanom do 23. travnja. Stručnjaci IWF-a su u statistiku uvrstili vojnu i drugu pomoć koju je tih 31 zemalja slalo još od 24. siječnja, jer je, s trenutkom napada Rusije na Ukrajinu postalo jasno da su pripreme za taj rat počele i bitno ranije.
Prije nego što je krenuo s pregledom angažmana u pomoći Ukrajini svake države pojedinačno, izvještaj je naveo da, unatoč tome što SAD kao zasebna država apsolutno odskače ispred svih ostalih, do 23. travnja blok EU-a je zapravo bio taj koji je Ukrajini poslao ili se obavezao poslati najveće vrijednosti pomoći, ukupno 12,77 milijardi eura.
SAD sam je poslao ili se obavezao poslati čak 10,31 milijardi, a ostale četiri članice iz skupine G7 skupa su poslale/obavezale se na 4,32 milijardi eura pomoći.
Što se tiče vrijednosti isporučenog oružja ili financijske pomoći namijenjene kupnji oružja za Ukrajinu, tu SAD apsolutno vodi. Riječ je o oružju vrijednosti 3,03 milijardi eura, plus još 0,96 milijardi eura financijske pomoći. Prva sljedeća je Poljska, čija se vojna pomoć Ukrajini odnosi isključivo na isporučeno oružje, a ono je bilo vrijedno čak 1,47 milijardi eura.
Slijedi Njemačka, koja je poslala 140 milijuna eura vojnog materijala (oružje i ostalo), ali je povrh toga Ukrajini osigurala i čak 1,2 milijarde eura financijske pomoći za direktnu oružanu obranu u ratu protiv agresora. Dalje se po vrijednosti redaju Velika Britanija, Kanada, Latvija, Estonija…
Iz Hrvatske samo oružje
Od 31 zemlje, Hrvatska je u slanju oružja Ukrajini 19. najizdašnija, poslala je oružje i vojni materijal ukupne vrijednosti 20 milijuna eura, i to isključivo u oružju. Gledajući unazad, Vlada RH je reagirala vrlo brzo. Već 28. veljače, četiri dana nakon naredbe Vladimira Putina o napadu na Ukrajinu, službeni Banski dvori objavili su da je RH odobrila 124 milijuna kuna pomoći kroz automatske puške, odgovarajuću municiju i ostalu vojnu opremu.
Istog dana priopćeno je i to da je Republika Hrvatska zabranila svim aviokompanijama iz Rusije, odnosno avionima kojima upravlja ili su u vlasništvu Ruske Federacije, da lete iznad Hrvatske. Premijer Andrej Plenković sve te odluke donio je, što se posebno isticalo u izvještajima tog dana, nakon što je za to okupio i stranke vladajuće koalicije i stranke iz opozicije.
Što se tiče financijske pomoći Ukrajini, Hrvatska je u tom dijelu među zadnjima; 20 milijuna eura osigurala je Ukrajini bilateralno i još 30 milijuna eura kao svoj doprinos financijskoj pomoći Europske unije Ukrajini.
Manje od Hrvatske u ovoj kategoriji izdvajaju još samo Slovenija, Bugarska, Cipar i Malta.
Međutim, kad se promatra ukupna vrijednost svih vrsta direktne pomoći svake od 31 zemlje pojedinačno, ali sada u odnosu na nacionalni BDP, stvari postaju bitno drugačije. Ukrajini je, ovako gledajući, do sada daleko najviše pomogla Estonija, šaljući čak 0,84 posto svog BDP-a u ovako kratkom vremenu.
Već letimičnim pogledam primijeti se da su među najangažiranijima zemlje koje su tijekom ratnih ukrajinskih mjeseci, pa i ranije, svojim politikama na svim razinama pokazivale da se smatraju najugroženijima nacionalističkim ratnim ekspanzionizmom Putina, odnosno Ruske Federacije.
Nakon Estonije ide Latvija (0,77 posto BDP-a), Poljska (0,49 posto), Luksemburg (0,41 posto), Slovačka (0,26 posto), Litva (0,22 posto), zatim Kanada, Švedska, Njemačka, Danska i onda na visokom 11. mjestu Hrvatska čija pomoć Ukrajini iznosi 0,09 posto BDP-a.
Slučajevi 'tajne pomoći'
Referentna točka za računanje BDP-a je stanje za 2020. godinu. A ako koga zanima, objektivno ogromna vojna, financijska i druga direktna pomoć vlade iz Washingtona sve skupa čini 0,05 posto BDP-a SAD-a.
Autori izvještaja IWF-a ističu i to da se u pomoć ovih država Ukrajini ne ubraja pomoć nevladinih ili humanitarnih organizacija, svakako ne niti ono čime su Ukrajini pomagale međunarodne organizacije, privatni donatori niti pomoć pružena izbjeglicama iz Ukrajine na teritoriju zemalja u koje su ti ljudi izbjegli (u pravilu je riječ o djeci, starijim osobama i ženama).
Taj dio pomoći, ističe IWF, ponekad nadmašuje vrijednost direktne vojne i financijske pomoći, kao što je slučaj s Poljskom, koja je primila tri milijuna izbjeglih, te inače siromašne Moldavije koja je kraj travnja dočekala u takvoj situaciji da izbjeglice iz Ukrajine tamo sada čine više od 15 posto stanovništva.
Izvještaj navodi i više, manje općepoznate podatke o vrsti oružja koje su pojedine zemlje slale, odnosno šalju Ukrajini – tenkovi, protuzračni sustavi, protutenkovski sustavi… - ali navodi i "slučajeve 'tajne pomoći' i nedostajućih informacija". Zapravo je bilo i za očekivati da zbog prirode i same pomoći i konteksta pomaganja u obrani od nuklearne sile, nisu sve vlade uvijek bile transparentne.
IWF za Italiju i Njemačku ističe da su njihovi izvještaji od početka izrazito transparentni. Francuska je, pak, odnosno njihov vojni zapovjednik Thierry Burkhard, objavio da ta zemlja neće navoditi detalje o oružju koje će slati Ukrajini "kako ne bi provocirala Rusiju". U određenim trenucima na informacijama o poslanom oružju počeli su "škrtariti" i Španjolska i Finska.
IWF je inače njemački istraživački institut, podjednako u vlasništvu saveznih i regionalnih vlasti, osnovan još 1914., a prema posljednjim podacima, okuplja 260 akademskih stručnjaka različitih profila.