Na kraju je izbor pao na "oko 50" protuzračnih tenkova tipa "Gepard"…
Ukrajina i Njemačka prije dva tjedna nakratko su otvorili tako žestoku verbalno diplomatsku paljbu da je službeni Kijev službenom Berlinu dao do znanja, koliko god bi rado ugostili kancelara Olafa Scholza, da je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier nepoželjan kao gost u glavnom gradu Ukrajine.
Na to su mnogi iz vrha njemačke politike gnjevno uzvratili Kijevu da kakav je to način, komentirajući, između ostalog, da je netko "jako glupo savjetovao" Volodimira Zelenskog. Ubrzo je Kijev za pola koraka ustuknuo. Berlin još i više.
Suština problema je bila to što Njemačka i dalje kupuje rusku naftu i plin, a Ukrajini suočenoj s moguće neviđenom ruskom ofenzivom na jugu zemlje, odbija slati u pomoć tenkove, na čemu inače mnoge članice NATO-a već rade.
U utorak je uslijedio sastanak predstavnika članica NATO-a u
vojnoj bazi Ramstein u Njemačkoj i ministrica obrane Njemačke
Christine Lambrecht i službeno je
objavila:
"Jučer smo odlučili da Ukrajini pomognemo slanjem protuzračnih
tenkova. To je točno ono što Ukrajini sad treba kako bi zaštitila
svoj zračni prostor s tla."
Njena izjava nije bila posebno iznenađenje. Već nekoliko dana ranije u njemačkim medijima pojavljivali su se tekstovi o njemačkim "Marderima", "Leopardima"… A onda je izbor pao na "Geparde", one iste za koje je još u veljači proizvođač oružja Krauss-Maffei Wegmann (KMW) objavio da tih rabljenih oklopnjaka iz druge polovice Hladnog rata na skladištu ima još oko 50.
Pokazalo se i to da je do izjave ministrice Lambrecht stvar, što se tiče papirologije zbog relevantnih zakona o isporuci oružja, već praktično sva sređena i da stvar može krenuti. O kakvom je tenku riječ, jer "Geparde" su Nijemci nadograđivali sve do 2012. kad su ih povukli iz uporabe, provjerili smo u službenom videu što ga je Bundeswehr objavio 1. listopada prošle godine.
Ovaj tenk vojska Zapadne Njemačke u svoje vojne snage uključila je još 1976. kao obranu od neprijateljskih borbenih aviona koji bi letjeli na nižim visinama, te od neprijateljskih helikoptera.
Tenk ima dva radara, veći za promatranje prostora u krugu od 15 kilometara i manji kojim može pratiti odabrane ciljeve sve do udaljenosti od 15 kilometara kako bi posada tenka po njima osula paljbu iz svoja dva protuavionska topa kalibra 35 milimetara, montirana na brzo okretnu kupolu tenka.
Brzina paljbe, 11.000 projektila u minuti, odnosno nešto više od
18 u sekundi.
"Gepard" je težak 47 tona, a pogoni ga 10-cilindarski motor od
830 konjskih snaga, što znači da može doseći brzinu od 65
kilometara na sat.
I sad onaj poseban detalj iz videa Bundeswehra. Premda je KMW objavio da je u stanju relativno brzo, praktično u roku od samo nekoliko dana, isporučiti Ukrajini "oko 50" ovih savršeno obnovljenih i ubojitih rabljenih tenkova, Bundeswehr je još u listopadu 2021. naveo da ih u svojim vojnim zalihama, dakle onima povrh "Geparda" u skladištima KMW-a, ima još 420.
Ukupno, to bi značilo da Njemačka posjeduje oko pola tisuće rabljenih tenkova koji i danas na snimkama djeluju u najmanju ruku zanimljivo, premda je riječ o oružju koje potječe još iz 1970-ih i unatoč tome što će Ukrajincima trebati i neko vrijeme da se uvježbaju u korištenju "Geparda" na fronti protiv odavno neviđene ruske vojne sile koncentrirane ruske sile na jugu.
U literaturi se navodi i to da je "Gepard" svojim protuzračnim topovima u stanju tući i ciljeve na tlu, i to na udaljenosti sve do 5500 metara. Kao obranu tenk oko svoje kupole ima posebna eksplozivna punjenja kojima, ako posada primijeti da im prijeti udar, brzo može stvoriti krajnje gustu maglu u bližoj i srednjoj okolini, odnosno postati optički nevidljiv.
Stoga ne čudi da je Kremlj posljednjih dana nervozan do te razine da opet spominje da bi mogao "biti prisiljen" posegnuti za nuklearnim oružjem ili, ono što je jučer spomenuo Putinov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, da se "riskira treći svjetski rat", ne navodeći baš najpreciznije na koji točno način.
Proteklih nekoliko dana njemačka vlada objavila je da priprema plan koji će uključivati slanje "velikog broja tenkova T-72" iz Slovenije, dakle takvih koje ukrajinski branitelji tako dobro poznaju da s njima mogu na front praktično odmah, niti ih ne gaseći. Pritom nije riječ samo o Sloveniji, nego i šire diljem EU-a.
Najavljivale su se i haubice iz Nizozemske, a posebno zadnja dva tjedna iz ministarstava vanjskih poslova i obrane niza članica EU-a "anonimni izvori" europskim medijima davali su izjave da se štošta dogovara i iza zatvorenih vrata.
Konačno, teško da je bez vraga i to što su Kijev prije dva dana osobno posjetili američki ministri obrane i vanjskih poslova... Vladimiru Putinu i njegovoj administraciji tek to se nije posebno svidjelo.
SAD koji je i do sada slao najviše oružja Ukrajini iz vlastitih zaliha, prekopava skladišta diljem istočne Europe, čak i Srbije, kako bi što više i što hitnije slao Ukrajini, što je RTL.hr prenio prije nekoliko dana.
