Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je u četvrtak da se sve vojne aktivnosti odmah zaustave u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižja uslijed međusobnog optuživanja Rusije i Ukrajine za granatiranje te devete najveće nuklearne elektrane na svijetu.
Guterres je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog situacije koja se odvija u i oko nuklearke u južnoj Ukrajini i pozvao da se sve vojne snage i oprema povuku s tog područja.
"Nažalost, umjesto deeskalacije, tijekom proteklih nekoliko dana pojavila su se izvješća o daljnjim duboko zabrinjavajućim incidentima koji bi, ako se nastave, mogli dovesti do katastrofe", upozorio je i nastavio: "Pozivam da se sve vojne aktivnosti u neposrednoj blizini elektrane odmah prekinu i da se ne gađaju njezini objekti ili okolina."
Apel je uslijedio dok se Vijeće sigurnosti UN-a priprema održati hitan sastanak na zahtjev Rusije koji se očekuje kasnije tijekom današnjeg dana kako bi se raspravljalo o situaciji u postrojenju.
Rafael Mariano Grossi, čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju, trebao bi izvijestiti Vijeće o sigurnosnoj situaciji na lokaciji. Rusija je zauzela tu nuklearku još početkom ožujka, svega dva tjedna od početka agresije nad Ukrajinom. Posljednjih dana dvije zelje nižu međusobne optužbe o granatiranju nuklearke koja proizvodi petinu električne energije u Ukrajini.
Ovo nuklearno postrojenje u gradu Enerhodar građeno je između 1984. i 1995. godine i to je najveća nuklearna elektrana u Europi. Ima šest reaktora, od kojih svaki proizvodi 950 MW te ukupnu snagu od 5700 MW, što je dovoljno energije za četiri milijuna kućanstava. Od Kijeva je udaljena oko 550 kilometara, od Donbasa 200 kilometara.
Nuklearka je od početka rata nekoliko puta granatirana i djelomično je oštećena prošli vikend. Ključna infrastruktura ostala je netaknuta, a granate su pale u blizini skladišta za potrošeno nuklearno gorivo u kojem se nalazi 174 kontejnera visoko radioaktivnog materijala.
Šef ukrajinske državne tvrtke za nuklearnu energiju Petro Kotin izjavio je da je to najradioaktivniji materijal u cijeloj nuklearki, a oštećenje bi značilo njegovo širenje i radioaktivni oblak čije bi kretanje određivali vremenski uvjeti. "Rizik je jako velik", rekao je Kotin. Glavni tajnik UN-a Guterres nazvao je svaki napad na nuklearne objekte 'samoubojstvom', a čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Mariano Grossi pozvao je obje strane na 'najveću suzdržanost' kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podsjetio je da černobilsku katastrofu prouzročila eksplozija u jednom reaktoru, dok Zaporižje ima šest energetskih jedinica.
Ipak, portal Politico piše da su drugi stručnjaci uvjereni da rizik od katastrofe kao što je bila u Černobilu, nizak.
"Rizici od granatiranja su ograničeni jer su reaktori zaštićeni betonom debljine do 10 metar"a, rekao je Leon Cizelj, predsjednik Europskog nuklearnog društva. Procijenio je da će bi samo ciljana zračna bombardiranja vjerojatno probila zidove reaktora, dok bi napad na skladišta potrošenog goriva imao ograničen učinak, jer bi svaki oslobođeni radioaktivni materijal imao krajnji domet do 20 kilometara.
'Prava analogija nije Černobil, nego Fukushima'
James Acton, suvoditelj programa nuklearne politike pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir, složio se da granatiranje nije pravi rizik, ukazujući umjesto toga na ranjivost rashladnih sustava elektrane. "Prava analogija ovdje je Fukushima, a ne Černobil", rekao je. Nuklearne elektrane projektirane su s višestrukim neovisnim sigurnosnim sustavima, uključujući brojne priključke na mrežu i pomoćne dizel generatore. Zaporižje također slične sustave za hlađenje, koji bi mogli biti relativno ranjivi jer moraju biti u kontaktu s vanjskim svijetom, što ih čini potencijalnim metama za napad, rekao je Acton.
Obojica su naglasila da bi čak i u najgorem slučaju - ako rashladni sustavi zakažu, što bi dovelo do taljenja reaktora - to prouzročilo ozbiljnu štetu samo na lokalnoj razini. Cizelj je procijenio radijus od 30 kilometara. "Bit će to tragedija za lokalno stanovništvo", rekao je, čak i ako ne bi izazvalo neposredne žrtve. Istovremeno, "za nas u Europi … to bi bio vrlo nevažan događaj, u smislu posljedica za zdravlje ili bilo što drugo u okoliš."
Svjetski stručnjaci su i ranije, tijekom prvih napada oko i na nuklearku, komentirali kolika je opasnost za Europu od te nuklearke u slučaju kataklizme. Marijana Buderin, ukrajinska nuklearna stručnjakinja koja radi u Belfer centru Sveučilišta Harward, upozorila je ranije na nekoliko stvari.
"Ako nestane struje, aktiviraju se pomoćni generatori. No, ako nisu uključeni, crpke ne mogu isporučivati hladnu vodu u reaktore i bazene istrošenog goriva, koja je nužna za održavanje stabilne nuklearne reakcije. U suprotnom, voda prokuhati i moglo bi doći do eksplozije jezgre", rekla je Buderin.
'Problem su bazeni istrošenog goriva'
Dodala je da su spremnici u reaktoru dizajnirani tako da mogu izdržati određenu razinu udara te da mogu zaustaviti curenje radijacije čak i ako jezgra eksplodira.Međutim, upozorila je da bi problem mogli biti već spomenuti bazeni istrošenog goriva. "Tamo nuklearno gorivo nije toliko aktivno, ali su obično prenatrpani. Manje aktivan, ali gušće zbijen materijal također je opasan u slučaju kvara rashladnog sustava. A bazeni istrošenog goriva nisu pokriveni betonskim spremnicima", dodala je.
Stručnjaci Greenpeace Internationala objavili su prije nekoliko mjeseci da je rat u Ukrajini ozbiljno ugrozio sigurnost najveće nuklearne elektrane u Europi.
Smatraju da bi u najgorem slučaju, kada rashladni sustavi prestanu raditi, radioaktivni materijal mogao ispustiti u atmosferu, što bi dovelo do mnogo gore katastrofe od one u Fukushimi 2011. Upozoravaju da bi u tom slučaju tlo stotinama kilometara daleko od reaktora moglo bi biti neupotrebljivo desetljećima.
"Nuklearni reaktor u Zaporožju ima betonske spremnike koji štite jezgru reaktora, sustav hlađenja i bazene za istrošeno gorivo. Međutim, ti spremnici nisu dizajnirani za ratnu situaciju i ne mogu izdržati izravnu raketnu vatru", naveli su iz Greenpeacea.
"U najgorem slučaju, eksplozije bi mogle uništiti dio reaktorske posude i rashladnog sustava, nakon čega bi zračenje iz reaktora i bazena moglo ući u atmosferu. Zbog visoke razine zračenja, cijelo postrojenje moglo bi biti nedostupno za sanaciju, što bi moglo zatim dovesti do daljnjih kaskada drugih reaktora i bazena goriva, od kojih bi svaki mogao osloboditi velike količine radioaktivnosti u različitim smjerovima tijekom nekoliko tjedana, pisao je ranije Greenpeace.
“To znači da bi veliki dio Europe, na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara od reaktora, mogao postati nenastanjiv barem na nekoliko desetljeća”, naveli su.
