Više od deset ruskih bespilotnih letjelica koje su gađale Kijev oboreno je u noći s utorka na srijedu, uzrokujući padanje krhotina koje su uzrokovale materijalnu štetu, ali bez žrtava, objavile su vlasti ukrajinskog glavnog grada.
Prema kijevskoj vojnoj upravi, skupine iranskih eksplozivnih bespilotnih letjelica "Shahed", koje su dolazile iz nekoliko smjerova, istovremeno su prodrle na nebo glavnog grada.
"Svi ciljevi - više od deset bespilotnih letjelica - otkriveni su i uništeni na vrijeme", rekao je Sergij Popko, šef vojne uprave na Telegramu.
Krhotine oborenih bespilotnih letjelica, međutim, pale su na četvrti Solomjanski, Golosiivski i Svjatošjinski. "Ima štete na nestambenim objektima i cestovnim površinama, bez razaranja ili ozbiljnih požara", dodala je vojna uprava na Telegramu.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je pad krhotina na nekoliko četvrti i materijalnu štetu. “U glavnom gradu nema mrtvih ni ozlijeđenih”, napisao je na Telegramu.
Novinar AFP-a u Kijevu izvijestio je da je čuo najmanje tri eksplozije oko 3 sata ujutro po lokalnom vremenu. U okrugu Golosiivski krhotine su pale na igralište i nestambenu zgradu, navela je vojna uprava.
Napadnuta i Odesa
Napad dronovima također se dogodio tijekom noći na jugu regije Odesa, glavne ukrajinske luke na Crnom moru, objavila je regionalna vojna uprava na Telegramu, bez dodatnih detalja.
Dan ranije, Rusija je tvrdila da je osujetila val napada bespilotnim letjelicama iz zraka i mora protiv Moskve, Krima i ruske flote u Crnom moru. Neboder u financijskoj četvrti glavnog grada pogođen je po drugi put u nekoliko dana.
Rusija je u ponedjeljak najavila da će pojačati napade na ukrajinsku vojnu infrastrukturu kao odgovor na napade dronovima na njezin teritorij, koje pripisuje Kijevu.
Na iskrcaj žita čeka se danima
Anton Mojsejev sjedi već treći dan u kabini svog kamiona, parkiranog kraj kafića uz cestu u južnoj ukrajinskoj regiji Odesi. Zbog uskog grla ne može iskrcati žitarice namijenjene prijevozu Dunavom. Čeka zajedno sa stotinama drugih vozača kamiona koji prevoze žito u dunavsku riječnu luku Izmail, koji je sada glavna izvozna ruta.
"Ne znam koliko će to još trajati", rekao je 41-godišnji vozač koji treba isporučiti pšenicu iz Kirovograda u središtu Ukrajine.
Do jučer mali i beznačajni, sada ključni
Ranije je Ukrajina izvozila žitarice preko Crnog mora iz velikih luka i na velikim brodovima, ali je sporazum o sigurnom prolazu propao nakon što se Moskva iz njega odlučila povući 17. srpnja. Rusija je tada počela bombardirati lučku infrastrukturu na Crnom moru. Goleme količine žita zbog toga su preusmjerene u male luke u delti Dunava, uz granicu s Rumunjskom.
"Zato svi dolaze ovamo. Praktično iz cijele Ukrajine", rekao je 36-ogodišnji vozač kamiona Serhij Grecik koji je stigao iz središnje oblasti Vinicje.
Ranije male i gotovo beznačajne luke, Reni i Izmail postale su ključne za globalnu opskrbu i pokušavaju se nositi s golemim količinama žitarica koje stalno stižu.
"Luke Reni i Izmail ne mogu ovo podnijeti jer su kap u moru" u usporedbi s crnomorskim lukama, rekao je Mojsejev. "Ima puno žita, ali ne možemo ga izvesti".
Jedan napad i sve staje
Kao dodatni problem, Rusija je napala Reni dronovima 24. srpnja, pa je trenutačno nejasno je li ta luka još u funkciji. Glasnogovornica vojske Natalija Gumenjuk rekla je u srijedu da je "šteta značajna, ali nije u potpunosti zaustavila (funkcioniranje)". Svi vozači kamiona s kojima je agencija France presse razgovarala išli su u Izmail.
"Ljudi u Reniju kažu da nas tamo još neće prihvatiti", rekao je Grecik.
"Stvari su se pogoršale otkad je Reni bombardiran", kazao je Mojsejev. "Jedan napad i sve staje, opet sjedimo i čekamo".
U samom Izmailu, najmanje četiri teretna broda usidrena su u luci ili blizu nje. Kamioni čekaju, ali dizalice ne rade. Vozači kamiona krive kišovito vrijeme jer Izmail nema objekte za utovar žita pod zaklonom.
I brodovi čekaju u redovima
Čini se da je mali grad, s prijeratnim stanovništvom od oko 70.000 ljudi, imao koristi od procvata s prijevozom žitarica. Na glavnoj aveniji vijore se ukrajinske zastave, a asfalt i pločnici izgledaju novo i održavano. Tu su bili brojni restorani i kafići te jahtaški klub u izgradnji.
Dugi redovi kamiona parkirani su uz rub cesta i na asfaltiranim područjima u poljima, čekajući svoj red za istovar. Mnogi nisu označeni, ali neki imaju nazive prijevozničkih tvrtki iz Poljske, Francuske, Njemačke i Češke, ali i ukrajinske tablice. Vozač Igor Skripnik (47) rekao je da čeka osam dana.
"Naš brod još nije ušao u luku. Nije jasno zašto", rekao je, sugerirajući da i brodovi, a ne samo kamioni čekaju u redu. "Vozači kamiona daju otkaz, ne žele tako raditi", naglasio je.
Dunavom u Hrvatsku pa na Jadran
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u utorak da će izvoziti žitarice preko hrvatskih luka na Jadranskom moru, te da će se žito u Hrvatsku dopremiti Dunavom, a potom željeznicom do jadranske obale.
Korištenjem tog transportnog puta Ukrajina želi zaobići blokadu Rusije u Crnom moru, nakon što je Moskva sredinom srpnja otkazala ugovor o izvozu žitarica koji su dogovorili Ujedinjeni narodi i Turska.
POGLEDAJTE VIDEO Najviše pozicionirana Hrvatica u NATO-u: 'Rusija će izgubiti. Mora'
