- Putin govorio na Istočnom gospodarskom forumu u Vladivostoku
- Kim Jong Un stigao u Rusiju, sastat će se s Putinom
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Putin tvrdi da progon Trumpa pokazuje 'trulost' američke politike
13.20 - Ruski predsjednik Vladimir Putin je u utorak rekao da je kazneni progon bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa politički motiviran te pokazuje "trulost" američkog političkog sustava. Trump, favorit za nominaciju republikanske stranke za predsjedničke izbore 2024., suočava se s nizom kaznenih postupaka u kojima ga se optužuje, među ostalim, za pokušaj obaranja ishoda predsjedničkih izbora 2020., gdje ga je porazio Joe Biden. Trump se izjasnio da nije kriv, a Biden koji iduće godine ide po drugi mandat nije komentirao pravne procese protiv svog protivnika.
Putin je rekao da je to što se događa Trumpu dobro iz ruskog gledišta. "To pokazuje svu trulost američkog političkog sustava, koji ne može polagati pravo na to da druge podučava demokraciji", rekao je Putin an forumu u Vladivostoku, ruskom gradu na krajnjem istoku. "Sve što se događa s Trumpom je politički motivirani progon nečijeg političkog rivala, o tome je riječ. I to se radi pred očima američke javnosti i cijelog svijeta. Naprosto su pokazali svoje unutarnje probleme". Putin je nastavio: "U tom smislu, ako se pokušavaju boriti protiv nas na neki način, to je dobro jer pokazuje tko se bori protiv nas. Pokazuje, kao što su govorili u sovjetsko doba, 'zvjersko lice američkog imperijalizma, zvjersko pokazivanje zuba'".
Trump je za vrijeme svog mandata bio pod istragom zbog mogućeg tajnog dogovora s Rusijom, no istraga pod vodstvom odvjetnika Roberta Muellera nije pronašla dovoljno dokaza da je Trumpova kampanja koordinirana s Moskvom radi utjecaja na izbore 2016., na kojima je porazio Hillary Clinton. Putin je dodao da je tvrdnja da je Trump imao posebne veze s Rusijom "potpuna besmislica". Također je rekao da su značajne promjene u američko-ruskim odnosima malo vjerojatne neovisno o pobjedniku izbora 2024. zato što američka administracija "ulijeva u glave ljudi" da je Rusija egzistencijalna protivnica. "Neovisno o tome tko bude izabran, smjer antiruske politike SAD-a vjerojatno neće biti promijenjen", kazao je.
Odnosi između Moskve i Washingtona, pogoršani još dok je Trump bio predsjednik, pali su na najnižu razinu od kraja hladnog rata za vrijeme Bidenovog mandata nakon Putinove odluke u veljači 2022. da pošalje tisuće vojnika u Ukrajinu, što je dovelo do sankcija zapadnih zemalja i slanja vojne pomoći Kijevu.
Putin: Ukrajina će vjerojatno početi pregovarati kad ostane bez resursa
12.52 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da će Ukrajina najvjerojatnije početi mirovne pregovore tek kada joj ponestane resursa i da će iskoristiti svaki potencijalni prekid neprijateljstava da se ponovno naoruža uz zapadnu pomoć. Rat je posijao razaranje po dijelovima istočne i južne Ukrajine, ubijene su ili ozlijeđene stotine tisuća ljudi i izazvan je najveći prekid u odnosima Rusije sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. godine. Putin je, govoreći na gospodarskom forumu u ruskom pacifičkom lučkom gradu Vladivostoku, rekao da ukrajinska protuofenziva protiv ruskih snaga do sada nije uspjela i da je ukrajinska vojska pretrpjela teške gubitke. “Imam dojam da žele zagristi što više mogu i onda, kada su njihovi resursi blizu nule, postići prekid neprijateljstava i početi pregovore kako bi obnovili svoje resurse i obnovili borbenu sposobnost”, rekao je Putin.
Putin je dodao da su ga mnogi potencijalni posrednici pitali je li Rusija spremna prestati s borbom, ali je rekao da Rusija teško može prestati s borbom kad se suočava s ukrajinskom protuofenzivom. Da bi postojala bilo kakva šansa za razgovore, rekao je Putin, Ukrajina bi prvo morala poništiti svoju samonametnutu zakonsku zabranu mirovnih pregovora i objasniti što želi. "Onda ćemo vidjeti", rekao je Putin.
Rusija kontrolira oko 18 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim koji je anektirala 2014. i dio istočne i južne Ukrajine nad kojim je preuzela kontrolu 2022. Ukrajina već nekoliko mjeseci pokušava vratiti dio tog teritorija i ponovno je zauzela neka sela, ali još nije postigla značajan teritorijalni prodor protiv snažno utvrđenih ruskih linija na kojima su posijane tisuće mina. Ukrajina kaže da neće stati sve dok zadnji ruski vojnik ne bude izbačen s njezine zemlje. Zapad kaže da želi pomoći Ukrajini da porazi Rusiju - cilj za koji dužnosnici Kremlja kažu da je nerealan san.
Putin je rekao da je odluka Zapada da opskrbi Ukrajinu kasetnim bombama i streljivom s osiromašenim uranijem zločin, ali premda takve isporuke mogu produljiti rat, one neće promijeniti njegov krajnji ishod. Također je kritizirao odluku Zapada da opskrbi Ukrajinu zrakoplovima F-16. Upitan treba li Rusija uvesti novu obveznu mobilizaciju, Putin je rekao da svaki dan 1000 do 1500 Rusa potpisuje ugovore o dobrovoljnom odlasku u vojsku. Tijekom proteklih šest ili sedam mjeseci, 270.000 ljudi potpisalo je takve ugovore, rekao je Putin - što je nešto niža brojka od 280.000 koju je bivši predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio ranije ovog mjeseca.
Putin: Slanje sovjetskih tenkova u Mađarsku i Čehoslovačku bila je pogreška
11.34 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da je odluka Sovjetskog Saveza o slanju tenkova u Mađarsku i Čehoslovačku kako bi ugušio masovne prosvjede tijekom hladnog rata bila pogrešna. "To je bila pogreška", rekao je Putin upitan o percepciji Rusije kao kolonijalne sile zbog odluke Moskve da pošalje tenkove u Budimpeštu 1956. i u Prag 1968. “Nije u redu činiti bilo što u vanjskoj politici što šteti interesima drugih naroda”, rekao je Putin, koji je 2022. poslao desetke tisuća vojnika u Ukrajinu, što je izazvalo najveći kopneni rat u Europi od Drugoga svjetskog rata.
Putin je rekao da Sjedinjene Države rade iste pogreške kao i Sovjetski Savez. Rekao je da Washington nema "prijatelja, samo interese". Mađarski ustanak 1956. ugušili su sovjetski tenkovi i vojska. U borbama je ubijeno najmanje 2600 Mađara i 600 sovjetskih vojnika. Praško proljeće 1968. završeno je kada su snage Varšavskog saveza predvođene Sovjetskim Savezom napale socijalističku Čehoslovačku. Kao posljedica invazije, život je izgubilo oko 137 Čeha i Slovaka, prema češkim povjesničarima.
Putin kaže da su zarobljeni ukrajinski diverzanti u Rusiji
10.46 - Vladimir Putin tvrdi da je ruska sigurnosna služba uhvatila ukrajinske diverzante koje su obučavale britanske tajne službe. Rekao je da su "saboteri" dobili upute da oštete nuklearnu elektranu u ruskom vlasništvu, javlja Sky News.
Od 1000 do 1500 Rusa prijavi se za vojsku svaki dan, rekao je to Putin odgovarajući na pitanje hoće li Moskva morati uvesti obveznu mobilizaciju tijekom sukoba. Oko 270.000 učinilo je to u proteklih šest ili sedam mjeseci, dodao je.
Putin nazvao ruskog biznismena koji je kritizirao rat 'talentiranim čovjekom'
10.38 - Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da suosnivač najveće ruske internetske kompanije - koji je ranije izjavio da se "potpuno protivi" ratu u Ukrajini - ima pravo izraziti svoje mišljenje. Arkadij Volož, suosnivač tehnološke kompanije Yandex, prošlog je mjeseca kritizirao rusku "barbarsku invaziju na Ukrajinu". Rekao je da je "užasnut činjenicom da svaki dan bombe lete u domove Ukrajinaca". Govoreći na Istočnom gospodarskom forumu na ruskom dalekom istoku, Putin je rekao da je on "talentiran čovjek" kojemu je dopušteno izraziti svoje stajalište o onome što Rusija naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini, javlja Sky News.
Na poljskoj granici napadnuti policajci NATO-a
9:46 - Poljske vlasti izvijestile su kako su napadači u bjeloruskim uniformama koristili praćke i bacali kamenje na granične policajce NATO-a u Poljskoj. Kako piše Newsweek, sve se dogodilo u subotu kada je sedmeročlana skupina ljudi kamenjima napala poljsku patrolu u blizini grada Dubicze Cerkiewne na sjeveroistočnoj poljskoj granici.
Maskirana skupina je oko 21 sat s praćkama i baterijskim svjetiljkama zaslijepila poljsku patrolu, no zadržala se na bjeloruskoj strani granice. Stiglo je i "specijalno vozilo", no nitko nije ozlijeđen. Zadnjih mjeseci sve su veće napetosti između Varšave i Minska, a potaknute su prisutnošću Wagnerovih plaćenika u Bjelorusiji koji su tamo stigli nakon pobune plaćenika krajem lipnja.
Poljska je, inače, jedna od najglasnijih pristaša Ukrajine, a Bjelorusija ju je optužila da je poslsala vojni helikopter u bjeloruski zračni prostor. Nekoliko tjedana kasnije, poljske su vlasti izvijestile da su dva bjeloruska helikoptera ušla u njihov zračni prostor. Sredinom kolovoza, Poljska je kazala kako će na granicu s Bjelorusijom poslati 10.000 vojnika, a poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak rekao je da je cilj Poljske uplašiti agresora.
Rusija: Ukrajina izvela napad dronovima blizu nuklearke
7:43 - Ruski dužnosnici optužili su Ukrajinu da je izvela napad bespilotnim letjelicama u blizini okupirane nuklearne elektrane Zaporižja u južnoj Ukrajini. Aleksej Lihačov, čelnik ruske državne nuklearne tvrtke Rosatom, rekao je da je šest dronova napalo grad Enerhodar, koji se nalazi oko 4 kilometra od elektrane. Svi su dronovi uništeni, tvrdi Lihačov.
Putin govorio na Istočnom gospodarskom forumu
7:42 - Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na Istočnom gospodarskom forumu koji se - održava u Vladivostoku. Istodobno, u Rusiju je vlakom stigao sjevernokorejski vođa Kim Jong-un, ali on nije sudjelovao na forumu. Sastanak dvojice predsjednika trebao bi se održati nakon sjednice, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Putin je rekao danas da su odnosi između Moskve i Pekinga dosegnuli "povijesnu razinu bez presedana", prenose ruske državne agencije.
Putin, koji se sastao s kineskim zamjenikom predsjednika Zhang Guoqingom na marginama Istočnog ekonomskog foruma, rekao je da on i kineski predsjednik Xi Jinping imaju "prijateljske osobne i poslovne odnose", izvijestio je TASS. "To svakako pomaže razvoju bilateralnih odnosa i međudržavnih veza", navodno je rekao Putin.
Putin je također pohvalio "vrlo visoku" razinu gospodarske i političke suradnje između Moskve i Pekinga. "Naravno, sve je to derivat onoga što je postignuto na političkom planu", rekao je, dodavši da su rezultati "više nego dobri, izvrsni".
Moskvu i Pjongjang ne zanimaju američka upozorenja
7:30 - Rusiju i Sjevernu Koreju ne zanimaju izjave Sjedinjenih Država, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ruskim agencijama u utorak, komentirajući upozorenja Washingtona o prodaji sjevernokorejskoga oružja Rusiji.
"Kao što znate, u odnosima s našim susjedima, uključujući Sjevernu Koreju, nama su važni interesi naših dviju zemalja, a ne upozorenja iz Washingtona", rekao je Peskov, kako prenose ruske agencije. "Mi ćemo se usredotočiti na interese naših dviju zemalja", dodao je.
Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un stigao je u Rusiju gdje će se sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kako je izvijestila sjevernokorejska državna agencija KCNA, iz Pjongjanga je krenuo u nedjelju u pratnji najviših predstavnika vojne industrije, diplomata i vojnih zapovjednika.
Američki dužnosnici, koji su govorili o mogućnosti toga posjeta, rekli su da pregovori Rusije i Sjeverne Koreje o oružju aktivno napreduju te da će Kim i Putin vjerojatno razgovarati o prodaji oružja Rusiji za rat u Ukrajini.
Sastanak Putina i Kim aJong-una trebao bi se održati nakon Istočnog gospodarskog foruma koji se održava u Vladivostoku, ali nije potvrđeno gdje niti hoće li Kim sudjelovati na forumu. Kako prenose ruske agencije, Peskov je najavio da će Putin i Kim razgovarati o bilateralnim odnosima te o situaciji u regiji i svijetu, kao i da je Rusija, bude li potrebno, "sa sjevernokorejskim drugovima" spremna razgovarati o sankcijama nametnutim Sjevernoj Koreji.
Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Rudenko, kako prenosi agencija Interfax, rekao je da će Moskva Južnoj Koreji dati pojedinosti o posjetu sjevernokorejskoga vođe Rusiji, zatraži li Seul takve informacije.
"U Moskvi postoji južnokorejsko veleposlanstvo, žele li, možemo im dati dostupne informacije", rekao je Rudenko.
Dodao je da će Moskva nastaviti kontakte s Južnom Korejom, budući da je ta zemlja ruski trgovinski partner i da im je u "zajedničkom interesu stabilizirati situaciju u sjeveroistočnoj Aziji i na Korejskom poluotoku".
Kim otputovao u Rusiju s predstavnicima vojne industrije
7:25 - Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un krenuo je iz Pjongjanga u Rusiju privatnim vlakom, izvijestili su u utorak državni mediji te objavili fotografije koje prikazuju da je najvjerojatnije otputovao u pratnji najviših predstavnika vojne industrije, diplomata i vojnih zapovjednika.
Kim je na putovanje tijekom kojega će se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom krenuo u nedjelju, izvijestila je državna novinska agencija KCNA.
Američki dužnosnici, koji su prvi govorili o mogućnosti toga posjeta, tvrde da će jedna od tema razgovora vjerojatno biti sporazum po kojemu će Sjeverna Koreja isporučivati Rusiji oružje za rat u Ukrajini.
Kako je izvijestila KCNA, Kim je bio u pratnji najviših vladinih dužnosnika, uključujući i vojno osoblje.
U delegaciji su ugledni vojni članovi vladajuće stranke, uključujući direktora odsjeka industrije vojne opreme Jo Chun Ryonga, a prema tvrdnjama analitičara, sastav delegacije ukazuje na to da će posjet biti usredotočen uglavnom na suradnju u vojnoj industriji i sigurnosna pitanja.
"Prisutnost Jo Chun Ryonga pokazuje da će Sjeverna Koreja i Rusija zaključiti neku vrstu sporazuma o kupovini vojne opreme", rekao je stručnjak za sjevernokorejska pitanja pri Stimson Centru u Washingtonu Michael Madden.
Fotografije koje su objavili državni mediji prikazuju počasnu vojnu stražu i mnoštvo koje maše cvijećem i zastavama dok se Kim ukrcava u tamnozeleni vlak, za koji se pretpostavlja da je oklopljen te da ima i drugu specijaliziranu opremu.
Prema videoizjavi koju je objavio glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, glavna tema sastanka Kima i Putina bit će odnosi između susjednih zemalja. "Nastavit ćemo jačati naše prijateljstvo", rekao je.
I Moskva i Pjongjang opovrgnuli su prijašnje američke optužbe da su sklopili sporazume o oružju, ali obje su zemlje ustvrdile da će jačati obrambene veze.
