Yahoo News objavio je povjerljive strateške dokumente u kojima je jasno razrađen plan potkopavanja baltičkih država i bivših sovjetskih republika Estonije, Latvije i Litve.
Riječ je o strategiji koja se 'peglala' u listopadu prošle godine kada se u kalinjingradskom ljetovalištu Svetlogorsku okupila skupina ruskih i bjeloruskih političara, akademika i aktivista. Ondje se raspravljalo kako bi se dvije zemlje, koje "istinski teže stabilnosti diljem planeta", mogle oduprijeti udaru međunarodnih sankcija koje pogađaju i Rusiju i Bjelorusiju nakon invazije Moskve na Ukrajinu.
Jedan od najautoritativnijih govornika skupa u Svetlogorsku bio je Aleksander Dinkin, predsjednik prestižnog Nacionalnog istraživačkog instituta Primakov za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose (IMEMO), sa sjedištem u Moskvi. Dinkin je pričao o tome kako će, u svjetlu mogućeg pristupanja Finske i Švedske NATO-u, Baltičkim morem dominirati ruski neprijatelji. Dinkin je predložio stvaranje novog foruma za raspravu pod "uvjetnim nazivom" Baltička platforma.
Akcijski plan
Tri mjeseca kasnije, IMEMO je zajedno s Moskovskim državnim institutom za međunarodne odnose (MGIMO), prestižnim ruskim sveučilištem, izradio detaljan akcijski plan za Baltičku platformu i predstavio ga administraciji ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Nova strategija fokusirana je na okoliš i djeluje kao još jedan put kojim se Rusija suprotstavlja NATO-u u Baltičkom moru, vojno strateškoj regiji za obje strane. Baltička platforma predstavlja dokumentarni dokaz o tome kako proruski akteri, u sprezi s Kremljem, žele instrumentalizirati pitanja poput klimatskih promjena i bioraznolikosti kako bi izvršili pritisak na baltičke nacije da smanje svoj vojni i pomorski otisak u regiji.
Među ostalim radnjama, autori su zagovarali da prokremaljski mediji u Kalinjingradu, ruskoj enklavi i jedinoj baltičkoj luci u zemlji bez leda, počnu "propagirati katastrofalne prognoze o nezaustavljivom rastu prijetnji Baltičkom moru i baltičkom ekosustavu".
Uvodni dio novog materijala opisuje kako se Rusija i njezina saveznica Bjelorusija moraju suprotstaviti "oluji sankcija" koje im je nametnuo Zapad. Dalje se opisuje Baltička platforma, usklađena sa svrhom postizanja "učinkovitijeg ispunjenja vanjskopolitičkih ciljeva koje je postavio predsjednik Vladimir Putin".
Problematična područja
Prema platformi, glavni cilj je "identificirati problematična (nepolitička) područja interakcije koja zahtijevaju zajedničke napore u vezi s promijenjenom međunarodnom situacijom i povećanim prijetnjama baltičkoj makroregiji". Najneposredniji i najhitniji izazovi su "antropogene i klimatske prijetnje Baltičkom moru, ekološka degradacija ekosustava Baltičkog mora i potreba za smanjenjem posljedica militarizacije regije".
"Iako je jezik naizgled apolitičan i akademski, Kremlj ima bogatu povijest korištenja takvih projekata kao trojanskih konja kako bi polako progurao prorusku agendu", kažu iz Latvijskog ureda za zaštitu ustava (SAB).
Aleksander Toots, zamjenik voditelja estonske Službe unutarnje sigurnosti, kaže kako Rusija pokušava iskoristiti teme koje obične ljude zanimaju.
"Klima i pitanja okoliša dobar su primjer za to. Koristeći ovaj pristup, oni mogu prikupljati informacije pod posebnim pokrićem u različitim zemljama. Kasnije će obavještajna služba odlučiti kada i kako to najučinkovitije iskoristiti", rekao je za Yahoo News.
Preuveličavanje problema
U dokumentu Baltičke platforme ističe se da se ekološka pitanja mogu preuveličati - "hiperbolizacija pojedinačnih problema i stvaranje novih, modeliranje katastrofičnih scenarija kako bi se potaklo na dijalog".
Dok se u svojoj inauguralnoj fazi Baltička platforma može baviti ovim donekle prizemnim ekološkim pitanjima, akcijski plan opisuje "progresivni prijelaz s rasprave o nepolitičkim temama na aktualne političke teme, s postupnim povećanjem složenosti i ozbiljnosti pitanja".
Najveći potencijal za dijalog, prema platformi, je "očuvanje biološke raznolikosti u Baltičkom moru i problem njegovog industrijskog i drugog antropogenog onečišćenja".
Dokument također stavlja naglasak na "baltičke Ruse", etničke ruske manjine koje žive u Estoniji, Latviji i Litvi, koji su jasno identificirani kao potencijalni lojalisti Kremlja unatoč njihovom državljanstvu u zemljama NATO-a koje se protive ambicijama Moskve. Baltički Rusi bi "okupili nepolitičke, znanstvene i kulturne interese i stvorili zajedničku platformu za 'spašavanje' baltičke regije od sve većih klimatskih prijetnji i prijetnji izazvanih čovjekom, uključujući rastuću militarizaciju regije". Upotreba termina "spašavanje" u zastrašujućim citatima samo naglašava političke ciljeve dokumenta.
