Dok je Putinov govor 24. veljače 2022. prenosila televizija, ruske snage su se kretale u Ukrajinu, pokrećući najvažniju vojnu operaciju na europskom tlu od Drugog svjetskog rata.
Tijekom svog govora Vladimir Putin je invaziju pokušao opravdati, kako piše "France 24", "brutalnom tiradom protiv vlade u Kijevu" koju je opisao kao "neonacističku", te protiv percipirane prijetnje koju predstavljaju NATO i SAD. "Ta retorika daleko je od nove i datira još iz Revolucije dostojanstva ili revolucije Majdana 2014. i Narančaste revolucije 2004.",ističe povjesničar Francois Thom, stručnjak za postkomunističku Rusiju.
Ponižavajuće iskustvo
Thom je u intervjuu za "France 24" rekao da Putinova antizapadna retorika postoji već dugi niz godina i da promjena u diskursu Kremlja može datirati u obojene revolucije između 2003.-2004., kada su val antikorupcije i prodemokratski liberalni pokreti zahvatili nekoliko postsovjetskih država - gruzijska revolucija ruža i ukrajinska narančasta revolucija.
"Prema mom mišljenju, rat koji je u tijeku proizlazi iz Narančaste revolucije, koja je za Putina bila ponižavajuće iskustvo. Kandidat kojeg je podržavao, Viktor Janukovič, izgubio je glasove javnosti od proeuropskog kandidata Viktora Juščenka na izborima 2004. Ishod je bio šamar za Putina, a on je razvio intenzivnu mržnju prema Ukrajini i njezinom narodu. Tumačeći razvoj događaja kao posljedicu uplitanja SAD-a, bivši agent KGB-a vidio je intrige SAD-a kao jedini razlog gubitka svog kandidata", rekao je Thom, dodajući da je "Putinova paranoična retorika od tada uhvatila korijenje".
Povjesničar je podsjetio da je Putin na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji 2007. izazvao Zapad, posebice SAD. Nakon toga uslijedilo je pokretanje reforme ruske vojske 2008. godine.
Uvjeren da je sve orkestrirano iz Washingtona
"Rat protiv Ukrajine stoga ima vrlo stare korijene... i dio je šireg konteksta vezanog za sukob Rusije sa Zapadom", rekao je. Tijekom obojenih revolucija, američke zaklade bile su aktivne u Ukrajini i Gruziji 1990-ih i 2000-ih, a Thom kaže da im je cilj bio obučiti nove generacije lidera od kojih se očekivalo da naslijede "aparačike", stranačke birokrate iz sovjetske ere. "Ali ne bismo ih trebali vidjeti kao manifestaciju američke vanjske politike - nisu se nužno uskladile s političkom agendom aktualnog predsjednika", rekao je Thom. Uloga tih zaklada tijekom obojenih revolucija bila je, rekao je, uglavnom strukturirana oko promicanja raznih alata izborne kampanje i organiziranja terena među tim novim elitama.
"Osim toga, pobune koje su se dogodile između 2003.-2004. definitivno nisu bile orkestrirane - stanovništvo je bilo ogorčeno postkomunističkom korupcijom, a elite su bile podijeljene", rekao je Thom, dodajući da je Putin preuveličao uključenost zaklada u obojene revolucije, te da su one samo nastojale pomoći uspostavi liberalnih demokracija desetljeće nakon pad Berlinskog zida.
Povjesničar je naveo da je 2013. pridruživanje koje je Europska unija predložila postsovjetskim državama - odnosno Ukrajini - pokrenulo "bure baruta". Projekt se sukobio s Putinovom željom da integrira Ukrajinu u carinsku uniju, Euroazijsku ekonomsku uniju (EEU) koju vodi Rusija.
Želi utjecaj od Bresta do Vladivostoka
"Putin nastoji izgraditi veliki europski prostor, od Bresta do Vladivostoka, gdje bi Rusija mogla uspostaviti prevlast uz raspršivanje utjecaja SAD-a. Godine 2013. tadašnji ukrajinski predsjednik Janukovič je pod pritiskom Kremlja odbacio pristupni sporazum EU-a, izabravši ulazak u EEU. U Ukrajini su izbili masovni prosvjedi koji su doveli do Majdanske revolucije 2014., pobune koju je Janukovič pokušao ugušiti, ali nije uspio. On je pobjegao, a na vlast je došla nova vlada koju je Putin označio kao nacističku", rekao je Thom.
Janukovič je pobjegao u Rusiju 2014. nakon masovnih prosvjeda, a 2019. je u odsutnosti osuđen na 13 godina zatvora zbog izdaje. Ukrajinski sud je u svibnju prošle godine naredio uhićenje bivšeg predsjednika u odsutnosti, optužujući ga za izdaju zbog sporazuma koji je potpisao 2010. o produljenju ruskog zakupa pomorskih objekata na Krimu. Prošlog listopada ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij dekretom je blokirao Janukovičevu imovinu.
Nakon toga, Putin je anektirao Krim, tvrdeći da je to napravio kako bi obranio Rusiju od NATO-a i da je poluotok uvijek bio ruski unatoč prelasku Ukrajini 1954., što je, kako je rekao, bila pogreška tadašnjeg čelnika SSSR-a Nikite Hruščova. Njegova praunuka Nina Hruščov nedavno je za CNN rekla da se Putin drastično promijenio u više od dva desetljeća na vlasti i usporedila ga s Josifom Staljinom.
Želi pokrenuti novi Hladni rat
"Putin je također pokušao osvojiti jug i istok Ukrajine, ali se morao zadovoljiti s dvije separatističke enklave na istoku. Oružani sukob završio je ratifikacijom Minskih sporazuma 5. rujna 2014.", rekao je Thom.
Povjesničar je rekao da Putin, s neprijateljstvom Kremlja usmjerenim protiv SAD-a, nastoji ponovno uvesti Hladni rat, ali ovaj put s drugačijim ishodom – onim koji bi vratio Rusiju na vlast. Imajući to na umu, Putinov antieuropski diskurs prije svega je posljedica veza između EU-a i NATO-a i SAD-a.
"Sve do veljače 2022. Putin Europu nije smatrao stvarnim političkim pitanjem, već predmetom spora sa SAD-om. Mislio je da pokorava regiju svojim oslanjanjem na ruski plin, što je funkcioniralo sve do invazije na Ukrajinu tog mjeseca. Putinov diskurs u odnosu na Europu postaje sve neprijateljskiji jer je u veljači postalo očito da se kontinent ujedinjuje oko NATO-a", rekao je Thom.
