Europska energetska kriza ulazi u novu, kritičnu fazu. Dvije podvodne eksplozije "vjerojatno izazvane detonacijama", zabilježene su proteklih dana, a dogodile su se nedugo prije no što je uočeno curenje plina iz Sjevernog toka.
Sve se dogodilo samo dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez, kada su uočili neidentificirane dronove u blizini naftnih i plinskih platformi.
Curenje plina sada se istražuje. Ukrajina tvrdi da su neobjašnjiva istjecanja rezultat "planiranog terorističkog napada" koji je izvela Moskva. S druge strane, iz Kremlja su objavili kako ne odbacuju mogućnost da je šteta na plinovodima nastala "sabotažom", te su izrazili "krajnju zabrinutost". A dok se odgovornost prebacuje, ostatak Europe pita se - što će se dogoditi s cijenama plina?
Oštećenje plinovoda dodatno je pojačalo previranja zbog ruskog plina. Nakon otkrića curenja plinska tvrtka Gazprom, koju kontrolira Kremlj, rekla je kako bi mogla nametnuti sankcije ukrajinskom Naftogazu zbog arbitraže koja je u tijeku, piše Guardian.
Gazprom je priopćio kako je odbacio sve zahtjeve Naftogaza u arbitražnom postupku oko tranzita ruskog plina te da je o svemu obavijestio arbitražni sud. Također je rečeno da bi Rusija mogla uvesti sankcije protiv ukrajinske energetske kompanije - što bi zabranilo Gazpromu da Kijevu plaća naknade za tranzit ako nastavi voditi arbitražni slučaj oko tranzita plina.
Ruski plin inače putuje u Europu preko Ukrajine preko nekoliko ključnih ruta. Ti tokovi kroz Ukrajinu do sad su bili stabilni, na oko 42 milijuna kubičnih metara dnevno proteklih tjedana. A ovog tjedna, cijene plina još su i porasle.
Iako je Sjeverni tok 2 sadržavao plin, nikada zapravo nije počeo s komercijalnim radom, dok su tokovi Sjevernim tokom 1 zaustavljeni od kraja kolovoza - sada se, zbog curenja, smatra da više uopće neće biti tokova tim rutama.
Danska i Švedska izjavile su kako su curenja u Baltičkom moru uzrokovana namjernim činovima sabotaže. Norveški Equinor, najveći opskrbljivač plinom u Europi, priopćio je kako su pojačali sigurnosne mjere na svojim postrojenjima - zbog sumnje na sabotažu. Istovremeno, Kremlj kaže kako su tvrdnje da Rusija stoji iza svega - "predvidljivo glupe".
Stručnjaci sada predviđaju kako bi zbog svega, ukoliko tok zaista stane, do sljedećeg proljeća europska plinska postrojenja mogla biti gotovo prazna - bez ikakvog ruskog plina. To bi zasigurno dodatno pojačalo energetsku krizu, a cijene energenata otišle bi u nebo.
Podsjetimo, Sjevernim tokom 1 doprema se plin iz Rusije prema Europi, a Sjeverni tok 2 trebao je dopremati ruski plin također kroz Baltičko more do Njemačke i dovršen je krajem prošle godine. SAD mu se protivio, tvrdeći da će pojačati ovisnost Europe o ruskom plinu. Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina.
