Čini se da europska energetska kriza ulazi u opasnu novu fazu.
Jer naime, potvrde li se sumnje ili jednostavno porastu, da Rusija stoji iza eksplozija koje su u ponedjeljak izazvale tri curenja plina na dva plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru, sigurnosne implikacije za kontinent bile dalekosežne, javlja portal Politico.
Ideja da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura EU-a sada ruska meta natjerala bi europske vojske da se pripreme za uvelike neočekivanu novu frontu u ukrajinskom ratu koja bi ih mogla dovesti u izravan obračun s ruskom mornaricom.
Velika Britanija već dugo izražava strah da bi ruske podmornice u Atlantskom oceanu drugim sjevernim vodama mogle pokušati pogoditi podmorske kabele ključne za internet.
Ovotjedne eksplozije čine da ti strahovi izgledaju manje izmišljeni i pokreću sjećanja na vrhunac Hladnog rata, kada su NATO i sovjetske flote - a posebno njihove podmornice - igrale igru "mačke i miša" na Baltiku s velikim ulozima.
Norveški ministar nafte i energetike, Terje Aasland rekao je sinoć navečer da će se "poduzeti koraci za povećanje pripravnosti" oko naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operateri.
Curenje plina iz Sjevernog toka dogodilo se dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez nakon viđenja neidentificiranih dronova u blizini naftnih i plinskih platformi. Podsjetimo da je u srpnju britanska Kraljevska mornarica izdala neobično izjavu da je pratila ruske podmornice niz norvešku obalu.
Još uvijek traju istrage o curenju plinovoda u Danskoj i Švedskoj, zemljama čiji su teritoriji najbliži mjestima incidenta. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je eksplozije namjernim napadom i "najozbiljnijim koliko može biti", ali nije identificirala krivca. Švedska premijerka Magdalena Andersson također je izjavila da se "vjerojatno radi o namjernom činu, odnosno da je vjerojatno čin sabotaže".
Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je eksplozije namjernim napadom i "najozbiljnijim koliko može biti", ali nije identificirala krivca. Švedska premijerka Magdalena Andersson također je izjavila da se "vjerojatno radi o namjernom činu, odnosno da je vjerojatno čin sabotaže".
Ostali europski čelnici kao da su već odlučili koga će okriviti.
"Danas smo se suočili s činom sabotaže", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki u utorak.
Iako nije eksplicitno imenovao Rusiju, nagovijestio je to, dodavši: “Ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanom sa sljedećim korakom eskalacije situacije u Ukrajini. ”
Mykhailo Podolyak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, nazvao je incidente "terorističkim napadom koji je planirala Rusija i činom agresije prema EU".
