"Ne trebaju nam datumi potencijalnih invazija, obranit ćemo na sve datume, potrebno je naoružanje, osnaživanje ekonomije kroz investicije ili povoljne kredite...Ukrajina ne treba moliti. Ovdje se radi i o sigurnosti Europe kojoj Ukrajina već niz godina služila kao pouzdan štit, zadržavajući jednu od najvećih svjetskih vojski", govorio je samo pet dana prije početka totalne ruske invazije na Ukrajinu njen predsjednik Volodimir Zelenski.
Svijet tada nije bio ni svjestan da će se za koji dan ovaj političar s karijerom glumca, poznatog po hit serijalu "Sluga narodu", u kojem glumi učitelja koji zahvaljujući slučajnoj snimci na kojoj psuje političare postaje sam predsjednik, suočiti s monstruoznom mašinerijom rata i Vladimirom Putinom s prošlošću KGB-ovca.
NATO je očekivao da će ruska vojska izvesti sveobuhvatni napad na susjednu Ukrajinu.
"Svi znakovi ukazuju na to da Rusija planira potpuni napad na Ukrajinu", kazao je u subotu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, svijet još nije mogao "progutati" tu informaciju, već idući četvrtak 24. ožujka, prve granata odjeknule su u Ukrajini.
Kao uvertira ratu, u dane kad se Putin još javno podsmjehivao ideju da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu, taj isti Putin potpisao je da priznaje dvije odmetnute ukrajinske pokrajine Donjeck i Lugansk. Kocka je bačena, poslao je rusku vojnu mašineriju u te regije da "čuvaju mir", bio je to ratni zvižduk koji poziva na rat.
Uvečer 23. ožujka sami Ukrajinci pitali su se je li invazija već krenula, ulicama Donjecka kružili su neoznačeni tenkovi, "čiji su?", pitali su se ljudi, krenuli su prvi hakerski napadi, diplomati su iz glavnog grada Ukrajine počeli bježati kao glavom bez obzira, Amerikanci su nagoviještali da totalna invazija kreće u roku 48 sati. Putin je požurio za jedan dan.
'Dobili smo mig da trebamo u sklonište'
"Dobili smo mig da trebamo otići u sklonište, mi smo u skloništu. To je jedna garaža jedne nove kuće našeg veleposlanstva. Današnji dan je bio dosta nemiran. Mi smo imali ujutro, oko 4 sata su počele eksplozije. To nas je sve probudilo, neke i uplašilo", rekla je hrvatska veleposlanica u Ukrajini, Anica Djamić, na prvi dan ruske invazije na Ukrajinu za RTL.
Svijet je na trenutak zanijemio, Ukrajincima u Kijevu savjetovali su da vodom napune kade i umivaonike ako dođe do prestanka opskrbe vodom, Rusija je još nijekala da je krenula u rat. Ali informacija koju je taj dan objavilo britansko ministarstvo obrane nagovještavalo je sasvim jasnu činjenicu - video kamiona koji mogu spaljivati tijela jedno po jedno.
Rusija u svom arsenalu ima mobilne krematorije koji bi mogli pratiti napadačke snage, navodi se u izvješću britanskog ministarstva obrane. "Da sam bio vojnik i znao da moji generali imaju toliko malo povjerenja u mene da su me pratili po bojištu s mobilnim krematorijem bio bih duboko, duboko zabrinut", rekao je britanski ministar obrane Ben Wallace, objavio je The Telegraph.
Svijet je osudio napad, prosvjedi diljem svijeta punili su trgove gradova od Tokija, do New Yorka, u znak podrške u Zagrebu su fontane zasvijetlile u ukrajinskim bojama, svijetlio je i vukovarski vodotoranj, podršku su dali mnogi hrvatski gradovi.
Samo nekoliko dana poslije otpočeli su prvi pregovori dviju strana, Ukrajina je tražila trenutni prekid vatre, ali ruska strana nije htjela odavati svoju poziciju.
"Pregovarati se mora u tišini. Neću obznaniti naša stajališta", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Koliko će ovaj rat postati mučan, moglo se osjetiti nekoliko dana poslije. U Kijevu je ubijen Denis Kirejev, jedan od ukrajinskih pregovarača s Rusijom, navodno je bio njihov špijun.
Isti dan kad su bili mirovni pregovori, Zelenski je potpisao zahtjev za pristup Ukrajine Europskoj uniji. "Ovo je povijesni trenutak", napisali su na Twitteru iz ukrajinskog parlamenta. Zelenski je tražio da Ukrajina uđe u EU po hitnoj proceduri.
"Ovo je ključni trenutak da okončamo dugogodišnju raspravu jednom i zauvijek i odlučimo o članstvu Ukrajine u EU", napisao je Zelenskij na Twitteru u subotu.
Trebao je to biti ruski "Blitz Krieg", munjeviti rat, a Ukrajina je trebala pasti u nekoliko dana. Obavještajne zajednice davale su informacije da je zapovijed Putina jasna: "Treba isporučiti Kijev". Zapadni vojni stručnjaci u prvim su procjenama govorili da Ukrajina ima snage braniti se možda tjedan dana.
Rusko granatiranje Harkiva
Ruske granate pale su u Harkiv, drugi najveći grad Ukrajine. Bombe su pale na stambene zgrade i zgradu gradske administracije. Svijet je već tad vidio da Rusi ne biraju ciljeve.
U napadu na Harkiv jako je oštećena i zgrada u kojoj se nalazi slovenski konzulat. "Nažalost, obaviješteni smo da je konzulat Republike Slovenije u Ukrajini uništen u jednom od vojnih napada na grad Harkiv. Osuđujemo ovaj nečuveni čin Ruske Federacije i agresiju na Ukrajinu", navelo je tada slovensko ministarstvo Nasreću, nitko iz konzulata nije ozlijeđen.
Slovenski premijer Janez Janša da ga gađanje civilnih objekta podsjeća na taktiku nekadašnje komunističke JNA.
I dok je svijet gledao prve slike stvarnog rata, dotle su ruski oligarsi još suzdržano pozivali prekid ruskih napada, uglavnom preko društvenih mreža, pozivali na mir i usput su potiho pokušali sakriti svoje megajahte. SAD, Francuska i druge zemlje EU već su pomalo pripremale popis imovine ruskih oligarha koje bi mogli zaplijeniti ako uvedu sankcije.
"Ovog tjedna pokrenuti ćemo multilateralnu transatlantsku radnu skupinu za identificiranje, lovljenje i zamrzavanje imovine sankcioniranih ruskih kompanija i oligarha – njihovih jahti, njihovih vila i bilo koje druge nezakonito stečene dobiti koju možemo pronaći i blokirati", tvitali su iz Bijele kuće.
Dan poslije pojavila se i informacija da su u Ukrajinu stigli "plaćenici iz Hrvatske". U javnost je procurila snimka kada je vojni ataše brigadir Željko Akrap odbio u Moskvi primiti notu ruskog Ministarstva obrane zbog navodnog dolaska 200 hrvatskih plaćenika u Ukrajinu.
Denis Šeler koji je šest godina proveo u vojsci u Ukrajini za portal RTL komentirao je: "Glupost, kakvih 200 hrvatskih plaćenika u Ukrajini? To je apsurd, očito imaju bujnu maštu. Ne možete skupiti 200 Hrvata Jelačićevu trgu koji bi prosvjedovali za povećanje plaća, kamoli da idu u drugu zemlju."
Na meti i nuklearne elektrane
Već u prvim danima rata Rusi su pokazali namjeru da im granica napada neće biti ni nuklearne elektrane. Tog dana izbio je požar u nuklearnoj elektrani Zaporižje, najveće nuklearke u Europi, koja je i ovih dana pod neprestanom paljbom te se i ruske i ukrajinske snage međusobno optužuju za napade. Malo kasnije toga dana, Rusi su zauzeli nuklearku.
Zelenski optužio je Rusiju za nuklearni terorizam, da su ruski tenkovi ciljano granatirali blokove reaktora.
"Upozorit ćemo svijet da nijedna zemlja osim Rusije nije nikada pucala po nuklearnim elektranama. Ovo je prvi put u našoj povijesti, prvi put u povijesti čovječanstva. Ta teroristička država sada provodi nuklearni teror", poručio je i do danas ponavlja poruke u kojima neprestano upozorava na nuklearnu prijetnju.
Ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog navodno su tri puta pokušali ubiti prvom tjednu rata. Jedna od skupina poslana da ga ubije bila je ozloglašena grupa plaćenika, koja se posebno veže za Putina, njih 400 u Kijevu je imalo zadaću likvidirati Zelenskog. Mediji su navodili da su dobili listu od 24 imena za likvidaciju.
Zelenski je pod početka rata koristio sve medijske kanale za slanje poruka u svijet. Od simpatičnog političara glumačke povijesti, postao je ukrajinski lider u maslinasto zelenoj vojnoj majici koji se s raznih mjesta, često sa znacima neispavanosti i napora, javlja svijetu s vrlo jasnim porukama u kojima moli, proziva, naređuje, animira.
Redovito se javljao nacijama svijeta birajući posebne prigode.
'Za nas je pitanje - biti ili ne biti'
Zelenski je tog dana postao prvi strani vođa koji je sudjelovao na sjednici britanskog parlamenta. Javio se video vezom, uslijedio je pljesak, parlamentarci su digli na noge. "Za nas je sada pitanje biti ili ne biti", rekao je i zatražio potpunu zatvaranje neba nad Ukrajinom što su Zapadne zemlje redovito odbijale jer bi to značio i Treći svjetski rat. Dan poslije svijet je zanijemio pred šokantnim slikama iz Mariupolja, lučkog grada koji je bio prijestolnica kulture, a tada već opkoljeni grad koji će postati grobnica za mnoge.
Slika rodilišta koja je obišla svijet
Potpuno razrušeno rodilište i dječja bolnica, slike trudnica i majki s malom djece kako bježe iz ruševina, krvava lica, na nosilima. "Mariupolj. Izravan udar ruskih vojnika na rodilište. Ljudi, djeca su pod ruševinama. Grozota! Koliko će još svijet biti suučesnik ignorirajući teror? Zatvorite nebo odmah! Zaustavite ubojstva! Imate moć, ali čini se da gubite ljudskost", napisao je Zelenski u dramatičnoj objavi. Rusija je zanijekala prvo napad, a onda su navodili da su majke i trudnice plaćenice koje sudjeluju u isceniranoj glumi u službi Ukrajinske propagande.
Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov uporno je ponavljao da je bolnica služila kao paravan, da je ona zapravo stožer vojnih nacionalista i postrojbe Azov. Twitter je kasnije izbrisalo objavu ruskog veleposlanstva u Londonu da je scena trudnica lažna.
Jedna od najupamćenijih slika rata sigurno će biti trudnice Marijane Podgurskay za koju se naknadno ustvrdilo da je influencerica za koju su Rusi tvrdili da je plaćena glumica. Ona je koji dan kasnije rodila djevojčicu.
Od prvog dana napada svije strahuje što od prijetnje nuklearnog rata, što od moguće halvarije nuklearnih elektrana. Černobil su već zauzele ruske snage do tog datuma, elektrana je u jednom trenu ostala bez struje.
"Situaciju u nuklearnim elektranama Černobilu i Zaporižji (najveće nuklaerke u Europi op.a) nadziru ukrajinski stručnjaci i ruska vojska. Obje elektrane kontroliraju zračenje. Postrojenja u nuklearnoj elektrani Zaporižji tehnološki rade normalno. Nema rizika za civile koji žive u susjednim područjima", izjavljivala je tada glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Zaharova. Zaporožje do danas poprište je borbi, granatiranja i međusobnog optuživanja koja snaga napada nuklearku. Svijet neprestano čita vijesti o kriznim situacijama i nagađanjima što bi bilo da oko nuklearki nešto krene po zlu.
Krajem ožujka buknuo je i požar kraj Černobila koji je zahvatio više od 10.000 hektara šuma, izvještavalo se da je to povećalo razinu radioaktivnog onečišćenja zraka. "
'Putine, proučio Miloševićev slučaj'
Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko javio se za RTL danas uživo iz Kijeva obučen u pancirku. "Hrvati se još sjećaju kako je spavati tijekom rata, ja sam ovdje u središtu Kijeva, a na manje od 10 km nalaze se ruske postrojbe. Jučer i prekjučer gađali su civilne objekte u Kijevu, a danas smo evakuirali iz Buče i Irpina civile. Ponosan sam što smo samo iz ovih mjesta evakuirali više od 8000 građana. Ta mjesta više ne postoje, potpuno su uništeni."
Uputio je i osobnu poruku Vladimiru Putinu: "Putine, prouči pažljivo Miloševićev slučaj, sjedit ćeš na istom mjestu!"
Legendarno javljanje sa Zmijskog otoka
Ukrajina objavila da dobiva novu poštansku marku i to kakvu, sa slikom ukrajinskog vojnica koji drži srednji prst prema ruskom brodu. Marka "Ruski ratni brod, od**bite!" bila je sjećanje na zloglasni prvi dan ratovanja kada je Rusija u Crnom moru napala Zmajski otok. Prema prvim informacijama svih 13 ukrajinskih vojnika je poginulo.
Objavljena je radio komunikacija dviju strana u kojoj se čuje Ruse kako pozivaju na predaju.
"Javljam vam se s ruskog vojnog broda. Predlažem vam da položite oružje, predate se i da tako izbjegnite krvoproliće i nepotrebne žrtvu. Ako ne pristanete, bombardirat ćemo vas", čuje se. Ukrajinci su im jasno i kratko odgovorili: "Je**** se."
U apelima svjetskih lidera za mir, bila je i poruka papa Franje koji je zavapio "U ime Boga, preklinjem vas - zaustavite taj pokolj!"
Nisu čuli, no taj isti dan svjetski mediji raspisali su se s pitanjem što se s Putinom događa. Mentalni poremećaj uzrokovanog demencijom, Parkinsonova bolest, ili napadi bijesa koji su rezultat liječenja raka steroidima, tvrdili su zapadni obavještajni krugovi,objavio je tada britanski Daily Mail.
Pozivajući se na izvore bliske Kremlju, viši dužnosnici obavještajne zajednice Five Eyes, koju čine Australija, Kanada, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, uvjereni su da postoji čak psihološko objašnjenje za Putinovu invaziju Ukrajine što je potez koji je naišao na osudu svjetske javnosti.
Otada su mediji više puta analizirali snimke, hod, izgled Putina i spekulirali je li bolestan.
Nakon skoro tri tjedna ratovanja za Der Standard Georgea Soros izjavio: "Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače bila je početak trećeg svjetskog rata koji ima potencijal uništiti našu civilizaciju." Ovaj 91-godišnji američki milijarder porijeklom iz Mađarske poznat je kao sponzor organizacija i pojedinaca koji se bore za razvoj liberalnih demokratskih društava, i to još od 1979. na području SSSR-a, preko poljskog sindikata "Solidarnost" u tom dijelu svijeta sve do danas.
Soros je podsjetio da su se 20 dana ranije susreli Putin i kineski predsjednik Xi Jinping, nakon kojega su u javnosti izašli s dokumentom o partnerstvu između dvije zemlje.
Sredinom ožujka svijet je gledao još jedan užas, granatiranje kazališta u Mariupolju u kojem su se skrivali civili, među njima i djeca. Strašna svjedočanstva stizala su iz grada, o ljudima koji piju vodu iz radijatora, o gladi, životu bez struje, lijekova, onog osnovnog što čovjek treba.
"Još jedan užasan ratni zločin u Mariupolju. Masivan ruski napad na Dramsko kazalište u kojem su se skrivale stotine nedužnih civila. Zgrada je sada potpuno srušena. Rusi su morali znati da je ovo civilno sklonište. Spasite Mariupol! Zaustavite ruske ratne zločince!", napisao je na svom Twitteru Dmytro Kuleba, službenik ukrajinske vlade objavljujući sliku kazališta prije i poslije stravičnog bombardiranja.
Iz tog skoro sravnjenog grada stizale su jezive poruke ljudi koji su se borili za goli život. Vodile su se borbe za svaku zgradu, koridori evakuacije su se dogovarali pa opet propadali. Stigli su i zloglasni vojnici čečenskih boraca pod vodstvom Ramzana Kadirova, poznati i kao odredi smrti.
Objavljene su slike grada iz zraka, gotovo je potpuno sravnjen sa zemljom, a jednako jezovite su i slike sa zemlje.
Bakhti Nishanov, koji radi za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), objavio je takvu snimku:
Vođa opsade Mariupolja
"Zapamtite ga. Ovo je Mikhail Mizintsev", napisala je na Twitteru čelnica ukrajinskog Centra za građanske slobode Oleksandra Matvičuk uz fotografiju general-pukovnika koji je na čelu ruskog Centra za kontrolu nacionalne obrane. Prozvala ga je da je on glavni mozak operacije opkoljavanja Mariupolja i glavni krvnih stanovništva.
"On vodi opsadu Mariupolja. On je naredio bombardiranje dječje bolnice i kazališta", rekla je Matvičuk, piše New York Post.
Paralelno je otpočeo i ekonomski rat, EU je uvela široke sankcije za Ruse diljem svijeta, izbacila je Rusku banku iz SWIFT-a, zapadne kompanije redom su odlazile iz Rusije, svoje usluge gasili su Google, Apple, Twitter i ostali. Putin je odgovorio uvođenjem uredbe da se ruski plin mora plaćati rubljima.
"Tko želi kupovati ruski plin, mora otvoriti račun u rubljama u ruskim bankama. S tih računa trebaju ići isplate za plin, počevši od sutra", kazao je dan prije 1. travnja. Zemlje EU redom su odgovorile da neće plaćati rubljima.
Ruski energetski div Gazprom razmatra opcije za zaustavljanje izvoza plina "neprijateljskim" zemljama te procjenjuje moguće posljedice.
A kakva je postala ukrajinska svakodnevica krajem ožujka? Oko 4 milijuna već je izbjeglo iz zemlje, metro u Kijevu postala je dom za 15.000 stanovnika, na tisuće ljudi živjelo je u podzemnoj željeznici u Harkivu.
I dok su Ukrajinci dizali moral pjesmom u polumračnim podrumima, dotle su ruski oligarsi pod sankcijama EU ostajali bez svoje imovine. Ruski oligarh Roman Abramovič priključio se, pak, mirovnim pregovorima i s ukrajinskim pregovaračima imali su simptome trovanja nakon što su se susreli u Kijevu.
Abramovič se početkom ožujka, dok je sudjelovao u neformalnim mirovnim pregovorima u Kijevu, počeo osjećati loše, rekao je tada izvor za The Guardian.
Ukrajinski zastupnik Rustem Umerov također je bio na pregovorima, a muškarci su kasnije iz Ukrajine otišli u Poljsku te potom odletjeli u Istanbul, gdje su dobili liječničku pomoć.
"Bilo je to tijekom njegovog prvog putovanja u Kijev. Roman je izgubio vid na nekoliko sati. U Turskoj su liječeni u klinici, zajedno s Rustemom", rekao je izvor.
Roman Abramovič, ruski milijarder koji je navodno otrovan na mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije, toliko se loše osjećao da je, kada su mu se pojavili prvi simptomi, upitao: „Umiremo li?“
Istraživački novinar Christo Grozev, koji je detaljno analizirao ovaj incident, izjavio je kako se tim stručnjaka složio da je u ovom napadu najvjerojatnije korišteno kemijsko oružje iz Prvog svjetskog rata kloropikrin ili pak niska doza nervnog otrova novičoka, piše Daily Mail.
Tijekom ožujka svijet obilaze stravične slike iz Irpina, predgrađa Kijeva. Snimke koje je ukrajinska nevladina organizacija dostavila CNN-u pokazuju stravične prizore. To će mjesto postati mjesto masovnih grobnica i duhova.
'Putin je ratni zločinac'
Bivša glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) Carla del Ponte pozvala je u razgovoru za list Le Temps na hitno izdavanje naloga za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Putin je ratni zločinac. Napada civile", kazala je te dodala da napadi očito nisu bili usmjereni na vojne ciljeve.
Del Ponte smatra da su uhidbeni nalozi protiv Putina i drugih visokih ruskih dužnosnika, koje bi izdao Međunarodni kazneni sud (ICC) nužni kako bi odgovarali za ratne zločine počinjenje od početka ruske invazije na Ukrajinu.
"Tjeralica je jedini instrument koji imamo, a koji omogućuje uhićenje počinitelja ratnih zločina kako bi ih se dovelo pred Međunarodni kazneni sud (ICC)", izjavila je del Ponte priznajući da sam uhidbeni nalog ne znači nužno da bi Putin bio priveden.
"Ako ostane u Rusiji, nikada ne bi došlo do toga. Ali uhidbeni bi mu nalog onemogućio napuštanje zemlje i bio bi to snažan signal da protiv sebe ima mnogo država", kazala je.
Masovna ubojstva u Buči
Svijet saznaje za masovna ubojstva u Buči. Nakon povlačenja ruskih snaga iz grada, leševi civila bili su posvuda, neki su okrenuti glavom prema pločniku, drugi prema gore, otvorenih usta, prenio je CNN.
Ukrajinsko ministarstvo obrane na Twitteru je ovaj zločin proglasio novom Srebrenicom.
Gradonačelnik Buče Anatolij Fedoruk, kazao je da su ruske snage nakon ulaska nehumano tretirale civilno stanovništvo.
''Leševi pogubljenih ljudi se nižu u ulici Yabluska u Buči. Ruke su im svezane na leđima bijelim ‘civilnim’ krpama, a pucano im je u potiljak. Možete samo zamisliti kakvo su bezakonje ovdje počinili'', rekao je Fedoruk za Reuters. Rusija opet niječe i ovaj masakr, a Lavrov kaže da je sve "namješteno", da se dogodilo nekoliko dana nakon povlaćenja Rusa.
"Kategorički odbacujemo sve navode", rekao je Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov novinarima, ali satelitske snimke Buče otkrile su razmjer zvjerskih ubojstava.
Pravoslavni svećenik Andrii moli se pokraj lijesova neidentificiranih civila ubijenih u ruskoj okupaciji u Buče kraj Kijeva (17. kolovoz). Eshumirali su 21 tijelo iz masovne grobnice i pokopali prošlu srijedu u istome gradu.
Satelitske snimke ukrajinskog grada Buče stare nekoliko tjedana pokazuju tijela civila na ulici, objavila je privatna američka tvrtka Maxar Technologies i time potkopala tvrdnje ruske vlade da su ukrajinske snage usmrtile civile ili navedene scene montirale.
Kompanija Maxar Technologies poslala je Reutersu na uvid devet satelitskih snimki Buče koje su napravljene 18., 19. i 31. ožujka. Čini se da najmanje četiri snimke prikazuju tijela na jednoj od gradskih ulica, točnije na Jablonskoj ulici. Grad je bio pod ruskom okupacijom do oko 30. ožujka.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da su scene s mrtvim tijelima “montirane" i da su fotografije mrtvih, kako je rekao, lažna verzija događaja koju su na društvenim mrežama proširile Ukrajina i zapadne zemlje.
Papa Franjo osudio je pokolj u Buči, podigao ukrajinsku zastavu koju su mu poslali iz tog grada. "Okrutnost koja je sve strašnija, čak i prema civilima, bespomoćnim ženama i djeci. Oni su žrtve čija nevina krv vapi do neba i preklinje: 'Zaustavite ovaj rat! Neka oružje ušuti! Zaustavite sijanje smrti i razaranja'", rekao je.
'Cijeli svijet tuguje'
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigla je u Buču, obučena u pancirku, na trenutak nije bila svjesna da stoji kraj leševa. Krenule su ekshumacije leševa u crnim vrećama.
Na Twitteru se pojavio video trenutka u kojem je šefica EK stigla na lokaciju masovne grobnice, a izgleda da ju je prizor ostavio u potpunom šoku. U nevjerici je gledala plastične vreće s tijelima civila koje su Rusi pogubili prije nego što su napustili to područje.
"Ovdje se dogodilo nešto nezamislivo, Putinova vojska pokazala je svoje okrutno lice", kazala je Von der Leyen, pa zapalila svijeću za preminule civile.
"Vidjeli smo bezobzirnost i ravnodušnost s kojima su okupirali grad. Cijeli svijet tuguje s ljudima Buče i oni su ti koji ... brane granice Europe, braneći ljudskost, braneći demokraciju i prema tome uz njih smo u toj važnoj borbi", rekla je i dodala da će EU učiniti sve kako bi pomogla Ukrajini u njenom pristupanju Uniji.
Rusija je i dalje nijekala zločine, još nije izgovorila riječ rat nego je i dalje ponavljala da provode "posebnu vojnu operaciju", demilitarizaciju i denacifikaciju susjeda.
Potapanje broda Moskve
Dostojan protivnik, Ukrajina je od prvog dana pokazala neočekivanu snagu i voljom za otporom. Psihološki nadmoćna, od početka pružaju jaki otpor. "Glavni ratni brod ruske Crnomorske flote Moskva je potonuo i nalazi se na dnu Crnog mora", priznalo je toga dana rusko ministarstvo, a prenio The Guardian.
Svjetski ponos, potonuo je. Ukrajinci su je pogodili dvijema projektilima "Neptun". Bio je to katastrofalan vojni gubitak s katastrofalnim učinkom na ratni moral vojske Rusije.
Fotografiju broda u plamenu, opasno nagnutog na bok i s vidljivim dvjema rupama skoro u razini mora, što ju je objavio Guardian, izvorno je na Twitteru objavio "OSINTechnical", isto kao i videosnimka. Objava The Maritime Executive oslanja se na objavu analitičara Olivera Alexandera.
Istovremeno u Mariupolju vodile su se borbe s preostalim braniteljima koji su se sakrili u čeličanu Azovstal.
"S obzirom na katastrofalnu situaciju koja se razvila u metalurškoj tvornici Azovstal, a također i vođene isključivo humanim principima, ruske oružane snage nude militantima nacionalističkih bataljuna i stranih plaćenika da zaustave sva neprijateljstva i polože oružje od 6 sati po moskovskom vremenu 17. travnja 2022. godine. Život im je zajamčen", priopćili su rusi.
Tass je objavio i raspored po kojem ruska snaga očekuje predaju ukrajinskih vojnika. Navode da se u pet sati po moskovskom vremenu (4 sata po hrvatskom) uspostavlja kontinuirana komunikacija između ruske i ukrajinske strane radi međusobne razmjene informacija. Pola sata kasnije se prekidaju sve komunikacije i nastupa "režim tišine" koji traje 30 minuta.
"Živimo možda svoje posljednje dane, pa i sate", rekao je zapovjednik ukrajinskih vojnika Serhij Volina iz 36. mornaričke brigade ukopane u željezari Azovstal.
"Pozivamo i usrdno molimo sve svjetske čelnike da nam pomognu. Tražimo da nas izvuku i odvedu na teritorij trećih zemalja", dodao je u bolnom apelu.
Svijet je pratio skoro iz sata u sat sudbinu vojnika u čeličani. "Situacija je vrlo teška. Naši vojnici su blokirani, ranjeni su blokirani. Dolazi do humanitarne krize... Ipak, dečki se brane", rekao je Zelenski. Paralelno u Irpinu otkrivaju sve više tijela koja eshimiraju i pokapaju.
Od početka rata spominjalo se nuklearno naoružanje i vagalo je li Putin spreman na taj krajnji korak. U drugoj polovici travnja Lavrov je poručio da Rusija neće u Ukrajini koristiti nuklearno oružje. U jednom intervjuu komentirao je Zelenskog.
"Puno priča. Ovisno o tome što pije ili puši", rekao je Lavrov u vezi izjave Zelenskog da Rusija namjerava koristiti nuklearno oružje. Rekao je i da bi kriza bila gotova da je Zelenskij "surađivao".
Krajem travnja isplivali su detalji ponašanja Rusa nakon okupacije Černobila iz kojeg su se kasnije povukli.
Tako su ukrajinski dužnosnici ranije iznijeli da su vojnici potencijalno bili izloženi štetnim dozama radijacije dok su bili u akciji u Crvenoj šumi, najradioaktivnijem području černobilske zone, bez zaštitne opreme.
Snimke drona koje je snimila ukrajinska vojska i objavila na Telegramu Energoatoma, pokazuju kako su ruske snage kopale rovove na području smrtonosne nuklearne katastrofe.
Tijekom njihove opsade od mjesec dana, vojnici su većinu vremena boravili u kontaminiranim područjima, a nakon njihova odlaska, razina radijacije bile su veće od normalne. Za povišenu radijaciju Ukrajinci su iznijeli da se vjerojatno radi o česticama koje su vojnici unijeli izvana u samu nuklearku.
"Otišli su u Crvenu šumu i donijeli radioaktivni materijal sa sobom na cipelama. Druga mjesta su u redu, ali radijacija se ovdje povećala, jer su ovdje živjeli", objašnjavao je vojnik Ihor Ugolkov za CNN, prije malo više od 10 dana. CNN je odbio ekskluzivni pristup elektrani po prvi put nakon što je ponovno došla pod ukrajinsku kontrolu. Nukelarka je sustavno opljačkana.
Opsada čeličane Azovstal
Objavljena je informacija da su u čeličani Azovstal najmanje četvorica Hrvata.
"Naš Toni iz Dalmacije javio mi se prije tri dana, on je zapovjednik desetine u Azovu. Napisao mi je da su on i još trojica naših u tunelima Azovstala i da su ostali na minimalnoj municiji, da otimaju od mrtvih Rusa kako bi se imali čime boriti. Od tada ni glasa od njih, bojim se scenarija Ovčare", kazao je sugovornikSlobodna Dalmacije.
"Toni i ovi Slavonci su u Mariupolju, bojim se da neće dobro proći jer su kadirovci (čečenski borci koji se bore za Ruse pod vodstvom Ramzana Kadirova) nabrušeni na njih, kao i ovi iz GRU-a (vojna obavještajna služba Ruske Federacije). Rekao je da ima puno civila u tunelima, a nemaju ni hrane ni vode, o streljivu ne treba ni govoriti...
Gradonačelnik Mariupolja Vadim Boičenko optužio je istovremeno Ruse da skrivaju svoje "barbarske zločine" u gradu pokapajući tijela civila ubijenih granatiranjem u novu masovnu grobnicu.
The Guardian je objavio satelitske snimke američke tvrtke za koje se čini da odgovaraju mjestu masovnih grobnica. Boičenko je rekao da su ruski kamioni pokupili leševe s ulica lučkog grada i prevezli ih u obližnje selo Manhush. Potom su potajno bačeni u masovnu grobnicu u polju pokraj starog groblja naselja, rekao je.
Od početka rata Rusija svijetu pokazuje svoj ratni arsenal, pa je tako najavila i prvom probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete Sarmat, sposobne za nuklearne napade na Sjedinjene Države.
Ubojstvo Valerije Hlodan
Za Uskrs prema Julijanskom kalendaru, Ukrajina se dirljivim porukama opraštala od Valerije i njene tromjesečne bebe. Ubijene su u napadu na Odesu.
Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski užasnuto je rekao: "Ubili su bebu od tri mjeseca. Kada je rat počeo, ta beba imala je mjesec dana. Možete li to uopće zamisliti? Oni su naprosto gadovi, pravi gadovi. Nemam drugu riječ njih, "rekao je Zelenski.
Valeria Hlodan (27) i njezina kćerkica Kira bile su u svom stanu u trenutku napada. Ubijena je i Valerijina majka, inače porijeklom iz Rusije, navodi Daily Mail.
Utjecaj rata na svijet
Rusija nastoji ukloniti prijetnju nuklearnog rata, rekao je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov i upozorio da je prijetnja Trećeg svjetskog rata "ozbiljna" i "stvarna".
Ujedinjeni narodi upozorili su da rat u Ukrajini ozbiljno utječe na njihovu sposobnost da dostave hitno potrebnu hranu zemljama širom svijeta, stoga što je velik dio zapeo u ukrajinskim lukama.
"Trenutno je gotovo 4,5 milijuna tona žitarica zapelo u ukrajinskim lukama i na brodovima i ne može se koristiti", rekao je direktor UN-ova svjetskog programa za hranu (WFP) u Njemačkoj Martin Frick za dpa.
Izvoz hrane iznimno je težak jer su zbog ruske invazije nedostupne ukrajinske luke i pomorski putovi. Ukrajina je do početka rata bila jedan od najvažnijih proizvođača pšenice i velik proizvođač kukuruza.
Plenković u Kijevu
U nenajavljeni posjet Ukrajini stigao je hrvatski premijer Andrej Plenković. U Kijevu se susreo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i obećao nastavak pomoći toj zemlji. Premijer je obišao i Irpinj i Buču gdje su otkrivene masovne grobnice. U međuvremenu hrvatska diplomacija pokušava spasiti Hrvata kojeg su zarobile ruske snage.
"Hrvatska zna što znači boriti se za slobodu. Vi ste to prošli u oslobodilačkom ratu devedesetih godina prošlog stoljeća i sada mi s Hrvatskom govorimo istim jezikom, dijelimo iste vrijednosti u borbi za slobodu", kazao je Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine.
Velika ruska vojna parada
Velika vojna parada na Dan pobjede Vladimiru Putinu nije prošla prema planu. Otkazan je prelet zračnih snaga, velikog ponosa Rusije, a zbog razloga svijet postaje sumnjičav u planove i vojnu moć ruskog predsjednika.
Osim moćne zračne flote, na Crvenom trgu nije bilo ni druge najavljene vojne opreme, a od očekivanog pobjedničkog govora nije se čulo ni slovo.
U nešto više od deset minuta pred vojnom silom Rusije nije objavio niti opću mobilizaciju, niti kraj rata, ali jasno je Zapadu dao do znanja da mir nije na vidiku. Putin je cijelo vrijeme opravdavao invaziju na Ukrajinu, a za početak rata optužio je NATO.
Nakon 75 dana invazije na Ukrajinu predstava ruske moći i snage s 11 tisuća vojnika na Crvenom trgu, među kojima i oni koji su dovedeni izravno s bojišta iz Ukrajine, od čijeg teritorija Putin ne odustaje.
"Obraćam se našim oružanim snagama i policiji Donbasa. Vi se borite za svoju domovinu, za njezinu budućnost, da nitko ne zaboravi lekcije iz Drugoga svjetskog rata, da na svijetu ne bude mjesta za krvnike i naciste", poručio je Putin.
Jezive fotografije iz Azovstala
Borci Azova objavili su jezive fotografije iz čeličane Azovstal, zarobljeni i ranjeni pod zemljom u Mariupolju.
Objavljena je serija šokantnih fotografija uz molbu međunarodnoj zajednici za pomoć. Neki od vojnika teško su ranjeni, jedan nema ruku, a medicinsku pomoć pružaju si očito sami, kako znaju i umiju. "Nećemo se predati. Predaja znači smrt", poručio je prvi čovjek Azova Svjatoslav Palamar.
Hrvat zarobljen u Ukrajini
Srpski novinar Miodrag Žarković razgovarao je sa zarobljenim hrvatskim državljaninom V.P. (40) kojeg je zarobila ruska vojska.. V.P. je još jednom ponovio da nije bio pripadnik Azova navodeći da nikada ne bi ni bio jer su “izrazito nacističke ideološke orijentacije”. “Bježao sam od takvih ljudi i u Hrvatskoj", rekao je.
Rekao je da su im ruski vojnici vezali ruke i prekrili oči te da su ih nahranili. Nisu im dirali vjenčano prstenje i vjerska obilježja. Ispitivali su ih, ali bez brutalnosti, poručio je. I ratni reporter Radio-televizije Republike Srpske, Danijel Simić razgovarao je s Hrvatom Vjekoslavom Prebegom koji je zarobila ruska vojska.
Simić je na Twitteru objavio fotografiju s hrvatskim vojnikom i napisao: "Upravo sam završio razgovor s plaćenikom iz Hrvatske Vjekoslavom Prebegom koji je zarobljen prilikom pokušaja bijega iz Mariupolja", napisao je u objavi. Ono što je izazvalo pažnju je i detalj s majice novinara na kojoj piše "Jadovno", pisao je Kurir.rs.
Jadovno je bio koncentracijski logor za masovno istrebljenje i ubijanje Srba u NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Kraj bitke iz Azovstala dogodio se 17. svibnja, ukrajinska vojska objavila je da radi na evakuaciji preostalih vojnika iz njihovog posljednjeg uporišta u opkoljenoj luci Mariupolj, prepuštajući kontrolu nad tim gradom Rusiji nakon 82 dana teške borbe.
Stotine ukrajinskih vojnika i civila tjednima su se skrivali ispod gradske čeličane Azovstalj. Više od 260 vojnika, od kojih su neki teško ranjeni, napustilo je postrojenje. Nekoliko dana kasnije Rusija je proglasila pobjedu u Mariupolju i čeličani Azovstal. Predali se posljednji vojnici, njih oko 500.
U drugoj polovici svibnja bivši šahovski prvak Gari Kasparov i bivši oligarh Mihail Hodorkovski, koji danas žive u egzilu kao protivnici ruskog predsjednika, proglašeni su "stranim agentima", objavilo je rusko ministarstvo pravosuđa. Ta uvredljiva etiketa nalik onoj "neprijatelj naroda" iz sovjetskog doba, koristi se u u današnjoj Rusiji za ocrnjivanje i protivnika, novinara i boraca za ljudska prava koje Kremlj optužuje da se bave aktivnostima financiranima iz inozemstva.
Bivši šahovski prvak Kasparov odavno je poznat kao protivnik politike predsjednika Vladimira Putina, ima i hrvatsko državljanstvo, a živi gotovo deset godina u Sjedinjenim Državama.
Ukrajinca istovremeno zabranjuje zloglasne simbole "Z" i "V" koje ruska vojska koristi za promicanje svog rata u Ukrajini.
Tijekom rata tradicionalno neutralna Švicarska pridružila se sankcijama Zapada, a Finska i Švedska zatražile su članstvo u NATO-u. EU je pojačavala čitavo vrijeme sankcije, pa je tako rekla veliko "ne" ruskim energentima, Lavrov je uzvratio da će to više štetiti EU nego Rusima.
"S obzirom na razinu cijena koja je utvrđena kao rezultat zapadne politike, nemamo nikakve proračunske gubitke. Naprotiv, ove godine značajno ćemo povećati dobit od izvoza naših energenata", rekao je Lavrov u razgovoru za entitetsku Radio televiziju RS uoči posjeta Beogradu.
Početkom lipnja skoro pet milijuna Ukrajinaca registrirano je kao izbjeglice diljem Europe objavila je Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR).
Ukrajina je tijekom lipnja održala prvo pripremno ročište u svom prvom suđenju ruskom vojniku optuženom za silovanje Ukrajinke tijekom invazije. Ovo je prvi u nizu takvih suđenja , pisao je The Guardian.
Osumnjičeni 32-godišnji Mihail Romanov optužen je da je u ožujku provalio u kuću u jednom selu u regiji Brovarsky izvan Kijeva, ubio muškarca, a zatim više puta silovao njegovu suprugu dok je oružjem prijetio njoj i njezinom djetetu.
Kriza s hranom, egzodus civila
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojedinačno je zahvalio svakom čelniku država članica EU-a na dodjeli kandidatskog statusa, a hrvatskom premijeru i na “pomoći s iskustvom za obranu slobode”, prenijeli su u petak ukrajinski mediji.
Zbog rata Rusije protiv Ukrajine, a ne sankcija Zapada, glad će dodatno pogoditi još 40 do 50 milijuna ljudi, predvidio je američki državni tajnik Antony Blinken u Berlinu uoči sastanka G7 održava konferencija o globalnoj krizi hrane. Krajem lipnja Rusija je prvi put kasnila s isplatom duga od 1918.
Zamjenica ukrajinskog premijera pozvala je civile da hitno napuste južnu pokrajinu Herson koju su okupirale ruske snage jer ukrajinska vojska planira protuofenzivu.
Ukrajina je izgubila veći dio te pokrajine na Crnom moru kao i istoimeni grad u prvim tjednima ruske invazije počete 24. veljače. "Jasno je da će biti borbe, granatiranja ... i zbog toga pozivamo ljude na hitnu evakuaciju", rekla je Irina Vereščuk za nacionalnu televiziju.
Dodala je da ne može reći kada će početi protuofenziva.
"Sigurna sam da će ondje biti žena i djece i oni ne smiju biti ljudski štit", rekla je. U regiji je i grad Herson koji je prije rata imao gotovo 300.000 stanovnika, no ne zna se koliko je njih ostalo.
Sporazum o izvozu žitarica
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu u Teheranu da Moskva ne vidi želju Ukrajine da ispuni uvjete onoga što je opisao kao preliminarni mirovni sporazum dogovoren u ožujku.
Rusija i Ukrajina potpisale su u Istanbulu sporazum koji bi trebao omogućiti izvoz milijuna tona žitarica iz blokiranih luka na Crnom moru, a kojeg podržavaju i Ujedinjeni narodi.
Sporazum potpisan između Rusije, Ukrajine, UN-a i Turske je "svjetlo nade", kazao je glavni tajnik UN-a Antonio Gutteres.
"Nema sumnje, ovo je sporazum za cijeli svijet. Donijet će olakšanje zemljama u razvoju, zemljama na rubu bankrota, baš kao i ranjivijim ljudima koji žive na rubu gladi. Stabilizirat će globalne cijene hrane", kazao je Gutteres te zahvalio Ukrajini i Rusiji na nadvladavanju prepreka.
Gutteres je kazao kako će sporazum donijeti olakšanje zemljama u razvoju i zemljama na rubu bankrota te ljudima koji žive na rubu gladi. "Stabilizirat će globalne cijene hrane, koje su bile na rekordno viskom razinama čak i prije rata", kazao je Gutteres. Napetost raste oko nuklearke u Zaporožju, obje strane optužuju se za granatiranje.
Napad na sjedište Crnomorske flote
Sjedište ruske Crnomorske flote u Sevastopolju na krimskom poluotoku je napadnuto, objavila je ruska strana.
"Ujutro, ukrajinski nacionalisti odlučili su nam pokvariti Dan ruske flote. Nad stožerom se pojavio nepoznati objekt. Prvi podaci govore da se radi o dronu. U napadu je ranjeno petero ljudi, svi su djelatnici stožera Crnomorske u flote. U napadu nitko nije poginuo, a ranjenima je pružena hitna pomoć", napisao je guverner Mihail Razvožajev.
Znakovito je da je stožer ruske crnomorske flote napadnut na Dan ruske ratne mornarice, zbog čega su u Sevastopolju otkazane sve najavljene proslave, "iz sigurnosnih razloga".
Ukrajinska protuofenziva na Krimu
Institut za proučavanje rata objavio je da su napadi na ruske pozicije na Krimu vjerojatno dio veće ukrajinske protuofenzive. Navode kako se vjerojatno radi o ukrajinskoj protuofenzivi da bi se povratila kontrola nad zapadnom obalom Dnjipra. Iako Ukrajina nije potvrdila da stoji iza ovih napada, Institut ocjenjuje kako je cilj oslabiti ruske opskrbne pravce.
Na Telegramu je objavljena nova snimka zarobljenog Hrvata kojem u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck prijeti smrtna kazna. Na snimci Hrvat govori o navodnoj plaći koju je dobivao "kao ukrajinski plaćenik", pisao je Index.
Na snimci se čuje podatak da mu je plaća kao "plaćeniku" iznosila oko 2600 kuna mjesečno (13.000 grivnji), a kad bi se nalazio na prvoj liniji bojišnice dobivao bi bonus od 3600 kuna.
Također, u snimci se čuje kako kaže da je "Zelenski obećavao silne novce", ali da on od siječnja nije dobio plaću.
Hrvat koji je zarobljen u Ukrajini izjasnio se pred sudom u Doneckoj Narodnoj Republici da nije kriv, a vlasti te samoproglašene republike optužuju ga da je kao ukrajinski plaćenik sudjelovao u rušenju vlasti te mu prijeti smrtna kazna.
Obrat u ratu?
Svjetski mediji punili su se naslovima s pitanjem jesu li Ukrajinci postigli obrat u ratu? Bespilotna letjelica pogodila je navodno sjedište Crnomorske flote.
Zelenski je obećao da će vratiti Krim koji je Rusija anketirala 2014. "Sve je počelo s Krimom i završit će s Krimom", rekao je. Poljski predsjednika Andrzej Duda rekao je na jučerašnjem Međunarodnom summitu o Krimu: "Krim je bio, jest i bit će dio Ukrajine kao što je Gdanjsk dio Poljske, Nica Francuske, Koeln Njemačke, a Rotterdam dio Nizozemske"
Volodimir Zelenski
