Vladimir Putin je "radikalno racionalan" vođa koji je uvjeren da će se zapadne zemlje umoriti od podupiranja Ukrajine i dogovoriti pregovarački kraj sukoba koji će biti povoljan za Rusiju, rekao je bivši francuski predsjednik François Hollande za Politico.
Hollande, koji je bio na spomenutoj dužnosti od 2012. do 2017., ima mnogo iskustava iz prve ruke s Putinom. Vodio je pregovore s ruskim čelnikom, zajedno s bivšom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, u okviru takozvanog Normandijskog formata 2014. nakon što je Moskva anektirala Krim od Ukrajine i podržala proruske separatiste u regiji Donbas.
Ali ti napori u dijalogu pokazali su se besplodnim, razotkrivajući Putina kao vođu koji razumije samo snagu i bacajući sumnju na sve kasnije pokušaje pregovora - uključujući kontroverzni solo pokušaj koji je vodio sadašnji francuski predsjednik Emmanuel Macron, rekao je Hollande u intervjuu u svom uredu u Parizu.
“Putin je radikalno racionalna osoba, ili racionalno radikalna osoba, kako želite”, rekao je bivši francuski čelnik, upitan bi li Putin mogao pokušati proširiti sukob izvan Ukrajine.
“On ima svoj stav i u tom pogledu spreman je upotrijebiti silu. I jedino može razumjeti silu koju mi možemo postaviti protiv njega”.
Uoči jednogodišnje obljetnice ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 24. veljače, Hollande je dodao da će Putin nastojati “konsolidirati svoje uspjehe kako bi stabilizirao sukob, nadajući se da će se javno mnijenje umoriti i da će se Europljani bojati eskalacije te u toj fazi iznijeti mogućnost pregovora.”
Ali za razliku od vremena kada je on bio na vlasti i kada su Pariz i Berlin vodili razgovore s Putinom, ovaj put posao posredovanja vjerojatno će pasti na Tursku ili Kinu - "što neće biti umirujuće ni za koga", rekao je Hollande.
Macron, koji je bio Hollandeov ministar gospodarstva prije nego što je napustio njegovu vladu i pobijedio na predsjedničkim izborima 2017., okušao se u diplomaciji s Rusijom, održavši brojne razgovore jedan na jedan s Putinom prije i nakon njegove invazije na Ukrajinu.
Ali taj pristup nije polučio jasne rezultate, što je izazvalo kritike Ukrajine i istočnih Europljana koji su se također usprotivili Macronu rekavši da će Rusija zahtijevati "sigurnosna jamstva" nakon što rat završi.
Hollande je dodao kako je imalo smisla razgovarati s Putinom prije invazije kako bi ga se "lišilo bilo kakvih argumenata ili izgovora", rekao je. Ali nakon "kratkog razdoblja neizvjesnosti" nakon invazije, "pitanje [o korisnosti dijaloga] je nažalost riješeno."
Frustracija vodstvom Francuske i Njemačke, ili nedostatak istog, tijekom ukrajinskog rata pojačala je argumente da se moć u Europi seli na istok u ruke zemalja poput Poljske, koja je bila najiskrenija u podršci Ukrajini.
Ali Hollande ne dijeli taj stav te tvrdi da sjeverne i istočne zemlje pristaju na rizik stavljajući svoju sudbinu u ruke Amerikanacaa. “Ove zemlje, preciznije baltičke, skandinavske, suštinski su vezane za Sjedinjene Države. Oni američku zaštitu vide kao štit.”
“Sve do danas”, nastavio je, predsjednik SAD-a Joe Biden pokazao je “uzornu solidarnost i savršeno ispunio svoju ulogu u transatlantskom savezu. Ali hoće li sutra, s drugim američkim predsjednikom i više izolacionističkim Kongresom, ili barem manje zainteresiranim za potrošnju, Sjedinjene Države imati isti stav?”
“Moramo uvjeriti naše partnere da se Europska unija sastoji od načela i političkih vrijednosti. Ne bismo trebali odstupiti od njih, ali partnerstvo također može ponuditi dragocjena i čvrsta sigurnosna jamstva”, naglasio je Hollande.
