Rusija riskira rat s NATO-om targetirajući brodove u međunarodnim vodama i nastojeći uspostaviti ekonomsku kontrolu nad Ukrajinom upozorava bivši zapovjednik NATO-a za Europu James Stavridis .
“Akcije Rusije u međunarodnim vodama Crnog mora stvaraju stvarnu opasnost od eskalacije rata na moru između NATO-a i Ruske Federacije”, rekao je Stavridis za Politico te dodao da NATO neće dati oružje i novac za Ukrajinu i samo gledati kako Rusija guši njihovo gospodarstvo ilegalnom blokadom. “Partneri Kijeva mogli bi intervenirati da zaštite ukrajinsko gospodarstvo “, upozorava Stavridis.
POGLEDAJTE VIDEO: Demonstracija poljske vojne snage: Marširalo je 2000 vojnika, a grad nadlijetalo gotovo 100 zrakoplova
Naime, rusko ministarstvo obrane potvrdilo je u utorak da je ispalilo hice upozorenja prije nego što se teretni brod pod zastavom Palaua, koji je ukrajinski ministar vanjskih poslova identificirao kao turskog, ukrcao na Sukra Okan. Stavridis je ovu taktiku ocijenio “sličnom piratstvu”, a Kremlj, kako je naveo, poduzima sve oštrije mjere kako bi potkopao trgovinu između Ukrajine i ostatka Europe, no prema predviđanjima ovog stručnjaka to će izazvati reakciju NATO-a.
“Ako Rusija počne otimati brodove ili ih pokuša zastrašiti, mislim da će NATO vjerojatno odgovoriti podupiranjem humanitarnog koridora”, rekao je Stavridis te dodao da bi Savez mogao zaštititi brodove koji idu u i iz ukrajinske luke Odesa s “borbenim zrakoplovima i eventualno u pratnji ratnih brodova NATO-a”.
Sporazum o žitu
Naime, napetosti na Crnom moru su u porastu od kad je u srpnju se Rusije povukla iz sporazuma UN-a o žitu i time dala do znanja da se i brodovi koji putuju u ukrajinske luke mogu smatrati legitimnim vojnim ciljevima. Na taj potez nije ni Ukrajina stajala skrušenih ruku te je proglasila vode oko ruskih crnomorskih luka ”područjem rizika od rata” od 23. kolovoza te time pokušala uzvratiti udarac i ugroziti izvoz ruske energije.
Kao odgovor na povlačenje Rusije iz sporazuma o žitu, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg optužio je Rusiju za “opasne i eskalirajuće akcije u Crnom moru”. NATO je rekao da “povećava nadzor i izviđanje u regiji Crnog mora, uključujući pomorske patrolne zrakoplove i dronove”.
Stavridis smatra da bi potpora članica NATO-a koje graniče s Crnim morem, odnosno Turske, Rumunjske i Bugarske, značila da bi “ruska crnomorska flota bila vojno nadmašena”. Takvu potporu je pružio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji je pozvao Rusiju da se ponovno pridruži sporazumu o žitu, a upravo trgovina žitaricama bi se trebala naći na dnevnom redu na skorom diplomatskom sastanku Vladimira Putina i Erdogana koji je zakazan krajem mjeseca.
POGLEDAJTE VIDEO: Zaplijenjena ruska jahta Putinove prijateljice legalno je napustila Hrvatsku: Doznali smo detalje
Putinova donacija?
Do povlačenja Rusije, sporazum o žitu koji su Ujedinjeni narodi pokrenuli osiguravao je da 32,9 milijuna tona uspijeva sigurno napusti ukrajinske crnomorske luke, čime je izbjegnut rizik od gladi u siromašnijim zemljama. No, Putin se odbija ponovno pridružiti sporazumu te daje alternativno rješenje na mogući problem gladi - besplatno osiguravanje žita afričkim zemljama.
Nakon izlaska iz sporazuma ruske oružane snage su napale ukrajinska skladišta žita duž obale Crnog mora te pri tome uništili oko 60.000 tona hrane. Rusija je također više puta gađala ukrajinske riječne luke Reni i Izmail na Dunavu, samo nekoliko stotina metara od granice s Rumunjskom, članicom NATO-a, raketnim udarima koji su izgleda bili usmjereni na trgovinu žitaricama.
Unatoč tome, Kijev je proglasio “privremeni koridor” za pomorski promet iz svojih južnih luka, dopuštajući brodovima koji su tjednima bili zatvoreni u luci da uđu u međunarodne vode. Ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov objavio je u srijedu da je prvi brod, kontejnerski brod pod zastavom Hong Konga, uplovio, unatoč prijetnji iz Moskve.
