Aktualna bankarska kriza u SAD-u i Europi dala je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu sredstvo da pojača svoje ratne poruke, dok ruske banke i njezina ekonomija ostaju relativno izolirane od potencijalnih posljedica.
Povjerenje u američki bankarski sustav naglo se pogoršalo tijekom prošlog tjedna nakon drugog i trećeg najvećeg propadanja banaka u povijesti SAD-a, dok je Švicarska središnja banka morala spasiti banku Credit Suisse od bankrota. Ekonomisti su upozorili da bi propast banke veličine Credit Suisse mogla izazvati ekonomski krah. I dok su ljudi u zapadnim zemljama bili u panici, Putin je dobio neočekivanu priliku.
"Ono što Putin očajnički želi jest narativ nereda u SAD-u i Europi, bilo da se radi o neredima poput onih 6. siječnja u Washingtonu, političkoj polarizaciji ili gospodarskoj krizi", rekao je za Newsweek bivši zaposlenik State Departmenta Michael Kimmage.
Putinov narativ
"On samo želi pokazati da postoji kriza na Zapadu i da Zapad neće moći poduprijeti Ukrajinu dugoročno", ističe Kimmage. "Ništa od toga ne mora biti istina, ali to je narativ koji on želi sastaviti i ovakvi događaji su definitivno korisni za rusku javnost", rekao je Kimmage.
Otkako je prošle godine naredio invaziju na Ukrajinu, Putin je ocijenio Zapad kao silu koja blijedi i radio je na jačanju veza s nacijama na Istoku, poput Kine i Irana. To je poruka koju je koristio kako bi smirio ruske strahove zbog sve većeg broja sankcija koje je uveo Zapad, a koja će vjerojatno biti potpomognuta naporima Zapada da financijski izolira Rusiju.
Švicarska središnja banka ponudila je u četvrtak Credit Suisseu slamku spasa, boreći se protiv kolapsa banke, dok je rizik od bankrota banke rastao. Međutim, čak i da Credit Suisse propadne i dovede do kasnije gospodarske krize diljem Europe, to "bi imalo mali utjecaj na ruske banke ili ruski financijski sustav", rekao je Gary Hufbauer, suradnik Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju. Nakon godinu dana sankcija i ekonomske izolacije, ruske banke sada su "dobro izolirane od Zapada".
Iako bi Rusija mogla imati neke prednosti što je ograđena od europskih banaka, Nouriel Roubini je za Newsweek rekao da je važno zapamtiti da je zemlja već pretrpjela veliki ekonomski pad zbog rata i ranog utjecaja sankcija.
Kao jedan od tri najveća svjetska proizvođača sirove nafte, Rusija je povijesno dominirala uvozom nafte. Kad su SAD i Europska unija sankcionirale rusku naftu, svjetske su cijene skočile više od 120 dolara po barelu zbog zabrinutosti zbog manjka zaliha. Izbije li potpuna, katastrofalna gospodarska kriza, i Roubini i Hufbauer su se složili da će to dovesti do još jednog oštrog pada cijena nafte i plina, što će dodatno naštetiti ruskom gospodarstvu.
Probrane prognoze Kremlja
Putin je tvrdio da se ruski BDP smanjio samo za dva posto u 2022., ali analitičari upozoravaju da je Kremlj koristio statistiku kao dio svog "informacijskog rata".
"Kremlj komunicira uvelike koristeći probrane prognoze, predstavljajući ih kao činjenice i zaboravljajući spomenuti da su uvelike izvan konsenzusa stručnjaka", napisala je Agathe Demarais, globalna direktorica prognoze u Jedinici za ekonomska obavještajna istraživanja, u analizi Foreign Policyja u ponedjeljak. "Moskva također odgađa objavljivanje statistike koja se ne uklapa u njezin narativ".
Putin održava podršku unutar Rusije za rat protiv Ukrajine, ali ruski narod osjeća ekonomski danak rata. Anketa moskovske istraživačke grupe Chronicles iz veljače pokazala je da je manje vjerojatno da će ga podržavati oni koji su ekonomski pogođeni ratom. Aleksei Miniailo, ruski oporbeni političar koji je pokrenuo Chronicles, ranije je za Newsweek rekao da ekonomske posljedice rata počinju uzimati danak Putinovom propagandnom stroju.
Uz strah da bi streljivo moglo biti potrošeno, jasno je da će Ukrajina i dalje zahtijevati pomoć svojih saveznika. Ali ako Europljani postanu sve više zabrinuti za vlastite financije, moglo bi doći do promjene u javnom mnijenju o slanju pomoći Ukrajini.
Europske frustracije
"Financijska previranja će oslabiti Europu, a to će otežati opravdavanje troškova pomoći koja se pruža Ukrajini", rekao je za Newsweek Alessandro Rebucci, izvanredni profesor međunarodnih financija i primijenjene makroekonomije na Sveučilištu Johns Hopkins.
Europske frustracije zbog potrošnje u Ukrajini usred drugih financijskih briga ne bi bile novi izazov za EU. U jesen je oko 70.000 ljudi prosvjedovalo protiv visokih cijena energije u Pragu, dok su drugi prosvjednici u Italiji, Njemačkoj i Španjolskoj izašli na ulice zbog sličnih briga.
Unatoč tim pritiscima, Kimmage i Rebucci rekli su da je malo vjerojatno da će zapadne sile odustati od svoje potpore Ukrajini, s obzirom na to da je prošla godina pokazala da njihova stajališta o ratu nisu vođena ekonomskim čimbenicima, već političkim razlozima.
"Ne mogu zamisliti da bi predsjednik Biden ili bilo koji zapadnoeuropski čelnici promijenili svoju računicu o ratu temeljenu na nizu propasti banaka, koji su naravno značajni, ali još uvijek lokalni za SVB i Švicarsku u ovom trenutku", rekao je Kimmage.
