Portal bne IntelliNews, medijske kompanije iz Njemačke koja prati svjetske trendove i vijesti iz ekonomije, objavio je rezultate obimnog istraživanja o tome kako građani četiriju bivših republika Jugoslavije gledaju na uzroke rata u Ukrajini i koliko su zabrinuti.
Riječ je o istraživanju #Novanormalnost, kompanije Valicon, provedenom u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, te u Srbiji.
Očekivano, pokazalo se da su građani Srbije daleko najskloniji za rat u Ukrajini kriviti Zapad. Ali, kad se postotke odgovora pogleda pobliže, postoci određenih odgovora po državama u nekim dijelovima ipak su iznenađujući.
Prvo Srbija. Tamo je 60 posto ispitanih odgovorilo da za rat u Ukrajini krivim smatra NATO, dok ih samo 26 posto smatra da je za rat kriva Rusija, čija je vojska napala tu zemlju prije nešto manje od tri tjedna. Po otprilike 24 posto podjednako smatra krivima Ukrajinu odnosno EU. Za rubriku "ostali" odgovore je dalo njih pet posto.
U objašnjenju rezultata se ističe da su anketirani mogli navesti nekoliko "krivaca" za rat, tako da je ukupni zbroj postotaka po pojedinom kandidatu za krivnju za rat u Ukrajini za svaku od balkanskih država bitno veći od 100.
Ovakvog raspoloženja građana Srbije predsjednik Aleksandar Vučić očito je bio svjestan od prvih trenutaka nakon što je Vladimir Putin naredio masovnu ratnu invaziju na Ukrajinu 24. veljače. U skladu s tim on cijelo ovo vrijeme balansira objavljenu službenu osudu narušavanja teritorijalnog integriteta Ukrajine s time što se Srbija nije pridružila sankcijama Kremlju.
Također, samo malo prije upada Putinovih trupa u Ukrajinu, Vučić se javno "požalio" na to što "80 posto medija u Srbiji podržava Rusiju". A i nakon što je Srbija u UN-u osudila napad na Ukrajinu, Vučić se pred domaćom javnosti opet potužio, ovaj put na "teške okolnosti".
Što se tiče raspoloženja među građanima Hrvatske, tu su stvari u vezi glavnog krivca za rat u Ukrajini prilično jasne. Oko 76 posto ih smatra da je za rat kriva Rusija. Međutim, skoro 41 posto za rat smatra krivim (i) SAD, plus oko 20 posto NATO. Ukrajinu i EU za rat krivi po negdje oko devet posto anketiranih.
To bi značilo da unatoč tome što skoro tri četvrtine stanovnika Hrvatske za pokolj i razaranja u Ukrajini krivcem smatra u prvom redu Putinovu vlast u Moskvi, dakle nesumnjivo agresora, kod oko 15 posto ispitanih osjećaji su pomiješani.
Veliko istraživanje nije uključivalo i barem okvirne političke sklonosti ispitanika, što bi uspoređujući s odgovorima o krivcu za rat bilo također zanimljivo, pa i od određenog značenja za tumačenje nekih prilika u Hrvatskoj.
Zanimljivo u najmanju ruku imajući u vidu da su posljednjih dana vrlo grubim izrazima Putinove teze za napad na Ukrajinu javno ponavljali ljudi poput Filipa Slipčevića, jednog od govornika s rujanskog "Festivala slobode", održanog na Trgu bana J. Jelačića protiv COVID mjera i sličnog, potom Davora Domazeta Loše koji je zabrazdio duboko u nemalo ekstravagantne teorije zavjera, pa onda odavno "kontroverznog" ekonomista Slavka Kulića…
U drugoj članici EU-a i NATO-a s područja bivše SFR Jugoslavije, u Sloveniji, raspoloženje je vrlo slično onom u Hrvatskoj. U Sloveniji ih 71 posto za rat krivi Rusiju, 37 posto ih krivi SAD, čak 18 posto krivi ih Ukrajinu i nešto malo preko 10 posto EU.
U Bosni i Hercegovini raspoloženje je, očekivano, podijeljeno po entitetima. Na razini cijele BiH za 60 posto stanovnika glavni krivac je Rusija, dok je za ostalih 40 posto riječ o SAD-u.
Ali, dok u Federaciji BiH Rusiju, koja je očito agresor, glavnim krivcem za rat u Ukrajini smatra čak 79 posto anketiranih, u Republici Srpskoj Putinovu vlast krivcem broj 1 smatra tek 30 posto, dok SAD okrivljuje njih 59 posto.
Riječ je, znači, o vrlo sličnom raspoloženju nego u Srbiji, možda u RS čak za koji postotak slabijom po standardima srpskog nacionalističkog narativa o tradicionalnoj upućenosti dotičnog balkanskog nacionalizma na ruski imperijalizam.
A "koliko ste zabrinuti zbog rata u Ukrajini"?
U tom pogledu, barem sudeći prema odgovorima, čini se da je svim najvećim narodima bivše Jugoslavije itekako zlo od rata. U Hrvatskoj je čak 85 posto odgovorilo da su zabrinuti, u Sloveniji 81 posto, u Bosni i Hercegovini 79 posto, u Srbiji 74 posto. Što se toga tiče, čini se da na tom dijelu Balkana više skoro nikome rat ne pada na kraj pameti.
Štoviše, groze ga se, očito još uvijek pod dojmom strahota ratova iz 1990-ih, i to dandanas skoro pa na razini kolektivnog i međugeneracijskog PTSP-a.
I na kraju, optimizam. Istraživanje Valicona podijelilo je odgovore na pitanje smatraju li građani da će se stvari "razvijati na bolje" ili će se "razvijati na gore", bilo zbog širenja rata izvan Ukrajine, zbog nuklearne nesreće na nekoj od nuklearki, zbog bojazni od upotrebe nuklearnog oružja, zbog izbjegličke krize…
U Hrvatskoj čak 84 posto ispitanih, a u Sloveniji 83 posto smatra da budućnost nosi samo sve gore probleme. U BiH je pesimista bitno manje, ako se može reći "samo" 60 posto, dok je to u Srbiji na razini od 50 posto.
