Prošlo je gotovo tjedan dana otkako je Izrael poručio palestinskim civilima u Gazi da se evakuiraju na jug tog područja, što je izazvalo strahove da je kopnena ofenziva na sjeveru neizbježna. Prethodno su militanti Hamasa provalili u Izrael i izveli veliki raketni napad ubivši više od tisuću ljudi, nakon čega je izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio osvetnički i obećao uništiti Hamas. Kopnena invazija očekivala se prošloga vikenda, ali vojni čelnici kazali su da je zbog lošeg vremena napad odgođen.
Dok svijet sa strpnjom iščekuje hoće li Izrael napasti Gazu, britanski Independent piše kako bi invazija mogla izgledati te s kojim se prerpekama izraelska vojska ondje mora suočiti.
Urbano ratovanje - najopasniji oblik borbe
Borba u urbanom okruženju otežava predviđanje i izvođenje vojnih akcija, a zgrade višekatnice, naročito one oštećene kakvih je u Gazi mnogo, predstavljaju značajnu prijetnju. Gradsko bojište usto je puno civila. Upad Izraelaca u Gazu dodatno otežavaju dva problema.
Prvo, ondje su taoci koje je Hamas oteo u Izraelu i ne zna se na kojim se lokacijama nalaze. Drugo, nepoznata je i količia oružja koju posjeduju Hamas i Islamski džihad, još jedna militantna organizacija stacionirana u Gazi.
Iako bi izraelske snage 'iznad glava' štitili mikrodronovi i jurišni helikopteri te veće nadzorne i jurišne bespilotne letjelice, vojnike će dočekati niz obrambenih linija koje je podigao Hamas. Oni uključuju mine, minobacačka gnijezda i zasjede. Općenito se sumnja da će ta područja biti puna postavljenih mina, uključujući i minirana vrata u skrovišta Hamasa kako bi se napravila dodatna šteta nakon što se militanti eventualno povuku s položaja. Treba računati i na snajperiste na skrovitim položajima.
Čime Hamas raspolaže?
Izraelski obavještajci 2021. su procijenili da Hamas i druge militantne skupine u Gazi raspolažu s oko 30 tisuća raketa, s tim da se taj broj otada vjerojatno i povećao. Iako nije poznato koliko će izraelskih vojnika biti uključeno u kopnenu ofenzivu - 360.000 rezervista je pozvano da dopune obrambene snage koje broje 170.000 aktivnih vojnika- izraelske snage brojnošću daleko premašuju snage Hamasa.
Hamas i Islamski džihad također imaju vlastite bespilotne letjelice, uključujući one koje se mogu puniti eksplozijama i daljinski navigirati prema meti. Nepoznata je i količina jurišnih pušaka, mitraljeza i granata kojiam raspolažu Hams i Islamski džihad. Osim toga, Hamas je više od 15 godina gradio mrežu podzemnih tunela ispod Pojasa Gaze, poznatu kao Metro Gaze.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da je od 2007. izgrađeno najmanje 1370 tunela, na dubini od 10 do 20 metara. Ti tuneli, osim što se koriste kao skladišta i zapovjedni centri, korišteni su i za organiziranje napada. Puni opseg ovog zamršenog sustava tunela nije poznat, što znači da će izraelski vojnici morati biti pripravni zbog militanata koji se pojavljuju niotkuda.
Što slijedi nakon ofenzive?
Druga faza izraelske ofenzive, nakon što se osvoje glavni položaji Hamasa, podrazumijeva održavanje prisutnosti u Pojasu Gaze, barem privremeno. A to sa sobom nosi nove probleme. Tom Beckett, umirovljeni general-pukovnik britanske vojske, smatra da će Izrael "kad započne okupaciju, izgubiti inicijativu time što će postati garnizon smješten na fiksna mjesta". To znači da će se suočiti s povećanom prijetnjom pobunjenika koji se skrivaju među civilima ili u tunelima koji ostanu neotkriveni tijekom prve faze ofenzive.
Sve dok svi taoci ne budu spašeni i Hamas neutraliziran, izraelskim snagama bit će teško napustiti Pojas Gaze, a da spriječe skupinu da "oživi". To Izraelu nameće potrebu da u potpunosti iskorijeni prijetnju Hamasa, a da ne ostane predugo u ranjivom položaju unutar Pojasa Gaze.
Kako će reagirati zemlje regije?
"Osovina otpora" koju predvodi Iran predstavlja značajnu dodatnu prijetnju Izraelu. Na sjevernoj granici Izraela su članovi Hezbollaha, militantne organizacije koja de facto vlada južnim Libanonom, a koju je naoružao Iran. Prošloga tjedna otamo su povremeno ispaljivani projektili na izraelski teritorij. Visoki dužnosnici Irana, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija, opetovano su pozivali na uništenje Izraela nakon kampanje zračnih napada u Gazi.
"Ako se zločini izraelskog režima nastave, muslimani i snage otpora postat će nestrpljivi i nitko ih neće moći zaustaviti. Bombardiranje Gaze mora odmah prestati. Svi imamo odgovornost reagirati; moramo reagirati", poručio je Khamnei.
Ako Izrael nastavi s kopnenom ofenzivom, značajno rastu izgledi za iranski odgovor. No, upitno je hoće li to značiti otvaranje druge fronte ili regionalnu eskalaciju. Ali Ansari, profesor iranskih studija, kaže da je teokratski režim u Teheranu navijao za Hamas, ali izdaleka.
"Onoga trenutka kad nastane tjeskoba oko šire eskalacije ili da bi Iran mogao biti meta, doći će do distanciranja", dodao je.
Iranski režim također je još uvijek oprezan prema unutarnjim nemirima nakon masovnih prosvjeda koji su započeli prošloga rujna, što otežava pokretanje rata.
Hoće li palestinski civili biti zaštićeni?
Dok je solidarnost koju Zapad pokazuje prema Izraelu bez premca, sada se vode i vrlo iskreni razgovori o zaštiti života civila. Kada je Joe Biden posjetio Izrael u srijedu, postao je prvi američki predsjednik koji je putovao u tu zemlju za vrijeme rata. Također je postao tek drugi predsjednik u povijesti koji je putovao u dvije ratne zone u istoj kalendarskoj godini. No, s tom razinom zagrljaja dolazi i određeni stupanj utjecaja, piše Indpendent.
Sada kada SAD ima dva nosača zrakoplova blizu obala kriznog područja, to im daje više utjecaja za pregovaračkim stolom. Kopnena ofenziva čini se neizbježnom, ali 'prostor za disanje' koji je Zapad dao Izraelu za izvođenje takvog napada, sada ovisi o tome koliko će se poštivati životi civila i omogućiti humanitarna pomoć.
POGLEDAJTE VIDEO: Izraelska kopnena invazija na Pojas Gaze mogla bi krenuti svakoga trena: Strahuje se i od širenja sukoba
