Izrael ima dugu povijest razvoja vrlo učinkovitih, najsuvremenijih obrambenih tehnologija i sposobnosti. Glavni primjer izraelske vojne snage je protuzračni obrambeni sustav poznat kao "Željezna kupola" (Iron Dome), koji je hvaljen kao najbolja svjetska obrana od projektila i raketa.
Međutim, 7. listopada palestinska militantna skupina Hamas zasula je Izrael raketama. Prema izvješćima, skupina je ispalila nekoliko tisuća projektila. Točni detalji nisu dostupni, ali je jasno da je značajan broj Hamasovih projektila probio izraelsku obranu, nanijevši veliku štetu, prenosi Conversation.
Iain Boyd, direktor Centra za nacionalne sigurnosne inicijative i profesor zrakoplovno-svemirskih inženjerskih znanosti na Sveučilištu Colorado Boulder, pojasnio je zašto izraelska obrambena strategija nije bila potpuno učinkovita protiv nedavnih napada Hamasa.
Princip rada
Sustav protuzračne obrane sastoji se od tri ključne komponente. Prvo, postoje radari za otkrivanje, prepoznavanje i praćenje nadolazećih projektila. Domet ovih radara varira. Radar Željezne kupole učinkovit je na udaljenostima od četiri do 70 kilometara. Nakon što radar detektira objekt slijedi procjena kako bi se ustanovilo predstavlja li prijetnju, a za donošenje takve odluke koriste se informacije kao što su smjer i brzina kojom se kreće detektirani objekt. Ako se potvrdi da je objekt prijetnja, operateri Željezne kupole prate dalje objekt pomoću radara, a obrambeni sustav ima najviše jednu minutu da odgovori na napad.
Drugi glavni element sustava protuzračne obrane je centar za upravljanje borbom. Ova komponenta određuje koji je odgovarajući način za odgovor na prijetnju, odnosno odakle ispaliti projektile presretače i koliko ih treba lansirati.
Treća glavna komponenta je sama raketa presretač, a u ovom slučaju to je supersonični projektil sa senzorima za traženje topline. Projektil nakon toga eksplodira u blizini nadolazeće prijetnje što znači da projektil ne mora izravno pogoditi prijeteći objekt kako bi ga onesposobio, objašnjava profesor Boyd.
Ograničenja
"Zašto je sustav bio manje učinkovit protiv nedavnih napada Hamasa? To je jednostavno pitanje brojeva. Hamas je ispalio nekoliko tisuća projektila, a Izrael je imao manje od tisuću presretača na terenu spremnih da im se suprotstave. Čak i da je Željezna kupola bila sto posto učinkovita, s obzirom na ogroman broj raketa koje je Hamas ispalio, neke su se morale probiti", ističe profesor.
Napadi Hamasa vrlo jasno pokazuju da čak i najbolji sustavi protuzračne obrane mogu biti nadvladani ako su nadmašeni brojem prijetnji kojima se moraju suprotstaviti.
POGLEDAJTE VIDEO: Izraelska kopnena invazija na pojas Gaze mogla bi krenuti svakog trena: Strahuje se i od širenja sukoba
"Izraelska proturaketna obrana izgrađivana je godinama, uz visoke razine financijskih ulaganja. Kako si je Hamas mogao priuštiti da ga preplavi? Opet, sve se svodi na brojke", ističe profesor te nastavlja.
Boyd ističe da projektili koje ispaljuje Hamas koštaju oko 600 dolara svaki, pa su oko 100 puta jeftiniji od presretača Željezne kupole. Ukupni trošak Izraela za ispaljivanje svih njegovih presretača je oko 48 milijuna dolara. Kad bi Hamas ispalio 5000 projektila, cijena bi bila samo tri milijuna dolara.
"Dakle, Hamas je s vremenom nakupio veliki broj relativno jeftinih projektila znajući da će tako preopteretiti Željezne kupole. Nažalost za Izrael, napad Hamasa predstavlja vrlo jasan primjer vojne asimetrije: jeftiniji, manje sposobni pristup uspio je poraziti skuplji, visokotehnološki sustav", zaključuje Boyd.
Budućnost sustava protuzračne obrane
Napad Hamasa imat će posljedice za sve velike svjetske vojne sile. Jasno ilustrira potrebu za učinkovitijim sustavim protuzračne obrane.
Ova će epizoda vjerojatno ubrzati razvoj i implementaciju sustava protuzračne obrane baziranih na visokoenergetskim laserima i mikrovalovima velike snage. Ovi uređaji se ponekad opisuju kao uređaji s "beskonačnim spremnikom", jer imaju relativno nisku cijenu po ispaljenom metku i mogu nastaviti pucati sve dok su opskrbljeni električnom energijom.
