Jedna od prvih važnih odluka koja se stavlja pred mladu osobu, ona je vezana uz odabir srednje škole. Pravilno usmjeravanje kako mladih, tako i njihovih roditelja vrlo je bitno ne bi li škola odgovarala kako djetetovim željama, tako i mogućnostima.
Iz tog razloga, razgovarali smo s magistrom psihologije Draganom Vuletinom koji je kroz svoj rad s mladima u osnovnoj školi i domu za napuštenu djecu iz prve ruke vidio koliki se pritisak stavlja na osmaše te kako na njih utječu visoka očekivanja roditelja i okoline.
"Odabir svakako utječe na razvoj djece. Realno, tražimo od djeteta od 14 godina da donese odluku koja će mu uvelike definirati ostatak života. Izbor, ići u gimnaziju ili strukovnu, želi li kasnije studirati ili raditi... Sve su to iznimno važne odluke za jednog tinejdžera.
, Image: 345217835, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Ako dijete samo nije sigurno što želi nakon osnovne, ima opciju profesionalne orijentacije u 8. razredu osnovne škole. Meni je mnogo osmaša u zadnjih par mjeseci škole došlo na konzultacije oko nastavka svog školovanja, i svi su upoznati s opcijom (neki su je i iskoristili) da odu na HZZ i tamo odrade intervju te riješe neke testove koji će im pomoći u odabiru daljnjeg školovanja.", objašnjava nam psiholog.
Velika očekivanja
Iako smatra kako je nekada dobro pogurati dijete, napominje kako se može vidjeti i loša strana toga - točnije, slučaj kada roditelji forsiraju dijete u gimnaziju, iako ono samo nije sigurno što želi. Problem se najčešće javlja kada je osmaš neodlučan u onome što želi te unatoč tome što, kako napominje psiholog, svaki roditelj želi najbolje za svoje dijete, važno je razgovarati s djetetom te ga pustiti da izabere ono što voli, ako iza te odluke stoje valjani i iskreni razlozi, a ne oni poput "većina društva ide u tu školu".
Vuletin smatra kako očekivanja roditelja postaju sve veća.
, Image: 10387674, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Free
"Danas imamo predškolce koji idu na robotiku, informatiku, engleski... zato što se roditelji trude omogućiti im svaku prednost koju mogu. Ali u svemu tome često se zaboravi pričati, igrati, upoznati i živjeti sa svojim djetetom. Visoka je razina kompetitivnosti kod djece, roditelje je strah da njihovo dijete ne izostane ili ne propusti nešto. Strukovne škole nisu 'prestižne', nakon njih se teško može na fakultet i sl. Treba imati na umu da takav način razmišljanja dolazi iz jednog drugog vremena, dok je danas nešto drugačija situacija.
Strukovna zanimanja su jako tražena danas. Iseljavanje mladih u zadnjih nekoliko godina je dovelo do manjka uslužnih djelatnika (konobara, kuhara, keramičara, vodoinstalatera....), dok s druge strane imamo gomile fakultetski obrazovanih ljudi koji ne mogu (i vjerojatno neće u skorije vrijeme) naći posao u struci (ekonomisti, pravnici, učitelji...). I jako često su ta strukovna zanimanja mnogo bolje plaćena od onih koja zahtijevaju fakultetsko obrazovanje.
Idealno bi bilo uskladiti potrebe tržišta sa školama, ali mislim da se to neće tako skoro dogoditi", objašnjava nam Vuletin.
Želje i mogućnosti
Napominje koliko je važan razgovor s djecom te usklađivanje njihovih želja i mogućnosti.
"Nema ništa loše ili nečasno u izboru nekog strukovnog zanimanja. Gurati dijete u nešto što ne želi će izazvati nezadovoljstvo, a mislim da svi roditelji žele svojoj djeci najbolje i da budu sretna. Možda mi stariji jesmo malo pametniji, ali to ne znači da nužno znamo što je najbolje za drugu osobu. Internet nam je svima dostupan, na njemu imamo brojne informacije o tome kojih zanimanja nedostaje, što je za nas najbolji izbor i sl. Pričajmo s djecom, saslušajmo ih, i donesimo zajedno odluku koja će za njih biti najbolja, i s kojom će oni biti sretni", zaključio je školski psiholog.
Brojni poticaji za mlade
Jedna od stvari koja isto tako može motivirati mlade pri odabiru zanimanja, zasigurno su i brojni poticaji.
Jedan od njih je i onaj koji provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, već treću godinu zaredom.
Sufinanciraju se troškovi školovanja učenicima koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima prema jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO), a s obzirom na to da se radi o mjesečnom iznosu od 750 kuna, ispada da u 12 mjeseci, srednjoškolac koji izbori stipendiju dobiva 9000 kuna.
education, children, technology, science and people concept - group of happy kids building robots l at robotics lesson and holding hands together, Image: 334888539, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy
Zanimanja koju su projektom određena kao deficitarna su: autolakirer, autolimar, automehatroničar, bravar, dimnjačar, elektroinstalater, fasader, galanterist, instalater grijanja i klimatizacije, limar, instalater kućnih instalacija, konobar, krojač, krovopokrivač, kuhar, mesar, obućar, pekar, plinoinstalater, slastičar, soboslikar-ličilac, stolar, strojobravar, tesar, tokar, vodoinstalater i zidar.
Sadržaj je isključiva odgovornost Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.
