Pronalazak visećega šaša (lat. scirpus
pendulus) prof. dr. Siniša Ozimec
s osječkoga Poljoprivrednog fakulteta ocjenjuje posebno važnim
jer je 'njegovo stanište u Kopačkome ritu prvo zabilježeno u
Hrvatskoj te znači novo bogatstvo eko-sustava tog rita'.
Poljoprivredni fakultet iz Osijeka u suradnji s Javnom ustanovom
Parkom prirode Kopačkim ritom od 2010. godine provodi detaljnu
inventarizaciju i monitoring te je dosad zabilježio 446 vrsta
biljaka od kojih je 38 zaštićeno. Detaljno promatranje, koje se
nastavlja, pokazalo je da su u Kopačkome ritu, najočuvanijem
močvarnom staništu u Europi, i najugroženije biljke, među kojima
su češki šaš, vodena voduška, bodljikasti oblić i patuljasti
rogor, dodao je Ozimec.
Ravnateljica Javne ustanove Parka prirode Kopačkoga rita
Biserka Vištica istaknula je da ta ustanova ima
odličnu suradnju s mnogim fakultetima osječkoga Sveučilišta
Josipa Jurja Strossmayera jer je 'cilj da se monitoringom
detaljno utvrdi stvarno stanje' pojedinih vrsta - ptica, riba i
divljači, te bogatstvo biljnoga svijeta.
Poseban fenomen Kopačkoga rita su šume u kojima je osobito važan
hrast lužnjak, najplemenitije i najcjenjenije drvo u našim
krajevima koje može dosegnuti visinu od 40 metara i starost od
500 do 800 godina.
"Smatra se da je najstarije drvo u Kopačkome ritu popularni stari
brijest koji ima više od 300 godina i do kojega je uređena i
poučna staza", rekla je Vištica.
Glavni nadzornik Javne ustanove Parka prirode Kopačkoga rita
Damir Opačić rekao je kako je u Kopačkome ritu
dosad zabilježeno oko 2.000 različitih vrsta flore i faune.
Dodao je kako slijedi "monitoring ribljeg fonda" jer je Kopački
rit najveće prirodno mrjestilište slatkovodne ribe u Europi.
Zasad znamo da u njemu imamo 44 različite vrste riba, među kojima
su mnoge ugrožene, a 'znanstvenim monitoringom želimo utvrditi
stvarno stanje ribljeg fonda'.
Posebno je naglasio da je Kopački rit 'jedan eko-sustav u malom
gdje se znanstvenim radom i monitoringom zasigurno može otkriti
još mnogo fenomena močvarnog staništa'.
Također je dodao kako se nada da će 'ova godina hidrološki biti mnogo povoljnija od prošle te da će biti više oborina koje su važne za plavljenje rita, a samim tim da će biti i bolji mrijest ribe nego prošle godine'.
