Prva točka dnevnog reda na sjednici Vlade je nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvojuRepublike Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade BrankoGrčić rekao je da ovaj vrlo važan zakon vodi k sređivanju sustava, posebno u smislu efikasnijeg planiranja regionalnog razvoja.
"Uvodi se više pravednosti u sustav jer smo dosad imali poprilično nelogične situacije, potpore su dobivale jedinice koje su bitno iznad praga razvojnog prosjeka dok drugi kojima treba nisu primali ama baš ništa. Uvodimo status urbanih područja, 4 urbane aglomeracije (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka), ali i manja urbana područja koja će biti baza za planiranje urbanog razvoja", objasnio je.
"Idemo k većoj pravednosti sustava. U ovom trenutku sto jedinica lokalne uprave koje su ispod 75% prosjeka na niti jedan način ne primaju državnu pomoć, niti kunu! što je sasvim nelogično i potpuno neodrživo. S druge strane 65 jedinica lokalne samouprave koje su primale potpore i prešle su daleko ovaj prag od 75% i nema nikakve logike da budu u istoj skupini, i to je ta nova pravednost", dodao je Grčić.
Sjednica Vlade
"Ovo je prava solidarnost, ovo je politika solidarnosti; ono što smo imali je bila solidarnost, ali u jednom trenutku je sustav zastario i postao kontraproduktivan, dugo se nije mijenjao", prokometnirao je premijer ZoranMilanović.
"Osobno sam u ovoj stvari imao tu dosta otvorene oči i uši za prigovore mnogih, moram reći da su najmanje prigovarali najsiromašniji, ali su zato dolazili u grupama oni koji su razvijeni ne iznad 75% nego iznad 100 posto. Svatko ima svoj kut gledanja, svoj interes i svoja očekivanja, dakle netko tko je na 110 -120 posto razvijenosti legitimno je da ima očekivanja, ali ipak moramo imati neke jasne magistralne pravce", dodao je.
"Ovdje nije bilo nekih lokalno političkih ili stranačkih kriterija, naprotiv, tko želi nek baci pogled tko ulazi i tko izlazi i tko je tamo, tu ima svega. Možemo odlagati rješenje dvije-tri godine, to je naš hrvatski specijalitet, ili to možemo napraviti sad, ali ovo jednostavno moramo napraviti, i to uopće nije radikalno. Promjene su bile nužne tko god tamo bio tamo na vlasti, moj ili tvoj", rekao je Milanović.
Usvojen je nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi.
Ministar financija BorisLalovac rekao je da će se pojednostavniti sustav i poboljšati odnos poduzetnika i Porezne uprave.
"Ravnatelja Porezne se ne bira više javnim natječajem nego ga Vlada imenuje na prijedlog ministra financija. Drugačiji odnos prema poduzetnicima, horizontalno praćenje, ugovorni dobrovoljni partnerski odnos između Porezne i poduzetnika - Porezna će savjetodavno nastupati već kod sastavljanja poreznih akata od strane poduzetnika, a ne kao sada da Porezna dođe nakon tri godine, nađe neku grešku i odredi kaznu, a poduzetnik nema više tih novaca", objasnio je Lalovac.
Sjednica Vlade
"To je jedno jako prosvijećeno rješenje koje zahtijeva kvalitetnu birokraciju. To podrazumjeva i arbitrarne odluke pa i otvara prostor za korupciju. To je naprednije rješenje, ali zahtijeva i naprednije činovnike i birokraciju", prokometirao je Milanović.
Usvojen je nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.
"Mijenjamo sustav vještačenja tjela oštećenja. Za isto oštećenje u jednom gradu dobili smo jednu procjenu i naknadu, u drugom sasvim drugu. Idemo sad na ujednačavanje. Ista tjelesna oštećenja se isto procjenjuju i dobivat ćemo jednaka rješenja, a ne kao dosad kada smo imali nepravedan odnos prema osobama s tjelesnim oštećenjima", objasnila je ministrica MilankaOpačić.
"Uvodimo i tzv. ostatak funkcionalne sposobnosti kojom se utvrđuje kod osoba s invaliditetom na koji način još mogu sudjelovati u radu. Ovo je usklađivanje s novim zakonom, uskladili smo i neke stvari koje su u zakonu o socijalnoj skrbi bile neprecizne", dodala je.
NAJAVA
Učinkovitija politika regionalnog razvoja, bolja priprema razvojnih projekata i s tim povezano kvalitetnije korištenje sredstava iz fondova Europske unije cilj je prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, o kojem će u četvrtak raspravljati Vlada.
Zakon tako, radi učinkovitije provedbe politike regionalnog razvoja, posebno njezine urbane dimenzije, predviđa ustrojavanje triju kategorija urbanih područja - urbanih aglomeracija, većih urbanih područja i manjih urbanih područja.
Urbane aglomeracije činila bi šira područja utjecaja četiri najveća grada - Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a oni bi imali obvezu donošenja svojih strategija urbanog razvoja kao osnovice za planiranje projekata sufinanciranih kroz fondove Europske unije i druge izvore.
Veća urbana područja činili bi gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika, a manja urbana područja bili bi gradovi s manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 15.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.
Cilj zakona je i puna primjena nove jedinstvene kategorizacije potpomognutih područja definiranih prema indeksu razvijenosti. Kategorizacija se temelji na društveno-gospodarskim obilježjima lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica, a vrednovala bi se i ažurirala periodički.
Prema katagorizaciji, u potpomognuta područja spadale bi jedinice regionalne samouprave (županije) i jednice lokalne samouprave (gradovi i općine) čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 posto prosjeka države.
Ona bi obuhvatila i nove lokalne jedinice, njih 100, koje do sada nisu bile ni u jednom sustavu kategorizacije, a koje prema društveno-gospodarskim obilježjima značajno zaostaju za državnim prosjekom. Istovremeno bi neke lokalne jedinice izgubile pravo na dodatne poticaje i olakšice iz državnog proračuna jer ne udovoljavaju primijenjenim kriterijima.
Kako bi potaknula razvoj jednica lokalne samouprave čiji je indeks razvijenosti ispod 75 posto prosjeka, država će im, prema prijedlogu zakona, ustupiti svoj prihod od poreza na dobit i od naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina ostvarenih na njihovom području.
Zakonom se uređuje i osnivanje lokalnih razvojnih agencija u svrhu bolje koordinacije i poticanja lokalnog razvoja, kao i Vijeća za regionalni razvoj koje bi služilo osnaživanju suradnje s predstavnicima regionalne i lokalne razine te znanstveno-stručne zajednice u pogledu formuliranja i praćenja rezultata i učinkovitosti politike regionalnoga razvoja.
