Taj lančani sudar u kojem je više osoba ozljeđeno po njegovom mišljenju ukazuje na teške propuste u upravljanju autocestama, posebice kriznim situacijama, te neodgovoran nedostatak sustavnog praćenja i sankcioniranja razmaka među vozilima.
Ne možemo se uzdati u sreću
'Sreća je često važnija od svega ostaloga, no samo se neodgovorni i nerazumni uzdaju u nju. Nakon što u jednom slučaju pomogne, u drugom sve vrati s kamatama.
Lančani sudar koji se dogodio u subotu na 205. kilometru autoceste A1 u pravcu Splita, kod čvora Gornja Ploča, pukom je srećom završio bez teže ozlijeđenih i unesrećenih. U ponovljenim bi sličnim okolnostima, s manje sreće, moglo biti više od deset poginulih i osakaćenih', upozorava Marušić sugerirajući da bi ovu nesreću trebalo posebno analizirati i iz nje izvući zaključke na osnovu kojih bi se uklonili uočeni propusti.
Hrvatske ceste smrtonosnije
'U Hrvatskoj se, na žalost, nitko sustavno ne bavi sigurnošću cestovnog prometa, a trebalo bi Ministarstvo prometa, zbog čega su hrvatske ceste razmjerno 60 posto smrtonosnije od EU-prosjeka, premda smo u njih, prema broju stanovnika i BDP-u, uložili najviše. Zbog toga je nužno ukazati na tri teška, potencijalno tragična propusta, proizašla iz ove nesreća, zbog kojih bi netko trebao upaliti alarm', naglašava Marušić, te konkretno navodi propuste koji su kumovali udesu.
Prema njegovom mišljenju, prvi propust predstavlja neodgovorno upravljanje autocestama.
Zabraniti paljenje korova
'Za sigurnost podjednako je važno okruženje kao i sam kolnik, pa bi trebalo u startu sasjeći mogućnost da netko neodgovorno pali korov u bližem i daljem okruženju autoceste. Nekontrolirano paljenje korova problem je za opću sigurnost, ali ono što utječe na sigurnost prometa autocestom, trebalo bi, dodatno, biti u zoni odgovornosti Ministarstva prometa. Ova nesreća ukazuje da odmah treba odrediti, odnosno ograničiti područja uz autocestu, za koja vrijede posebna pravila, sa zabranom nekontroliranog paljenja korova, što treba tretirati ne kao prekršaj, nego kazneno djelo. Sustavno treba provoditi protupožarni nadzor, a pogotovo prevenciju, koja uključuje i čišćenje najugroženijih područja', navodi Marušić.
Drugi propust dogodio se u upravljanju kriznim situacijama na autocesti, odnosno prekasno je zatvorena autocesta A1, zbog požara i dima, između čvorova Gospić i Sveti Rok u oba smjera. Za to su, po njegovom mišljenju, podjednako odgovorni i policija i HAC.
Kontrolirati razmak među vozilima
Ovo je treći razlog. Naime, Hrvatska je među rijetkim zemljama s razvijenom mrežom autocesta, na kojima se sustavno ne kontrolira razmak među vozilima i ne sankcionira prekršitelje. To je, kako uopzorava prometni stručnjak, često i opasnije za tragične lančane sudare na autocesti, po scenariju koji je viđen i na autocesti A1 kod čvora Gornja Ploča.
'U Njemačkoj na Autobahnu, primjerice, nema općeg ograničenja brzine, ali ako vas kamera uhvati, a postavljene su na gotovo svakom nadvožnjaku, da vozeći 200 kilometara na sat držite razmak od vozila ispred manji od sto metara, ne poštujući pravilo 'Halber Tacho', bit ćete kažnjeni s više od tisuću eura (ovisno o brzini). Udaljenost u metrima treba bi biti pola iznosa brzine u kilometrima na sat. Dakle, pri sto kilometara na sat treba se udaljiti 50 metara, a pri 140 kilometara na sat - 70.
Evo kako je to regulirano u Sloveniji
U većini europskih zemalja, uključujući Sloveniju vrijedi malo strože 'Pravilo 2 sekunde', koje određuje da se trebate udaljiti onoliko koliko vaše vozilo, pri konkretnoj brzini, prijeđe u dvije sekunde. Pri 100 kilometara na sat sigurnosni razmak treba biti 55,6 m, a pri 140 kilometara na sat 77,8 metara', objašnjava Marušić podsjećajući da je kontrola vrlo jednostavna i to senzorima i kamerama na nadvožnjacima, te stupovima uz autocestu.
'Krajnje je vrijeme da se ozbiljno uhvatimo ukoštac s problemom manjkave sigurnosti cestovnog prometa, da odgovornost i upravljanje prenesemo u Ministarstvo prometa. Prva bi mjera trebala biti postavljanje sustava cjelovite kontrole brzine i udaljenosti među vozilima. Sigurnost bi se drastično povećala, a presretači bi se prvenstveno, dakle u znatno manjoj mjeri, trebali koristiti za nadzor opće sigurnosti te prevenciju kriminala i terorizma', procjenjuje prometni stručnjak.
