Svoj san Diana je ostvarila kad je prije pet godina posvojila
3-godišnju djevojčicu. No, put je bio dug.
"Sigurno nitko nije bio sretniji nego što smo bili mi kad smo
doveli svoju kćer prvi puta kući i prvi put je stavili
spavati, čitali joj priču, kupali je i da je netko uopće
odlučio izabrati mene pokraj svih drugih i dat meni priliku da
budem mama", prepričala je Diana
Topcic-Rosenberg, predsjednica Udruge
Adopta.
Svoju priliku sada čeka oko 3 tisuće mališana u Hrvatskoj, dok im
centri za socijalnu skrb i sudovi raspetljavaju budućnost. No,
manje od 10 posto ima ih pravno čiste papire. Biološkim se
roditeljima i dalje daje više prava nego djeci.
„Definitivno jedan poziv u tri mjeseca nije skrb o djetetu, to je
nešto puno više od toga i možda bi to trebalo razmotrit u zakonu
da možda počet da inicijativa ide od ljudi iz domova“, izjavila
je ministrica Milanka Opačić.
U domovima djeca u prosjeku ostaju četiri godine. To, kažu, hitno
treba mijenjati.
„Potrebno je promijeniti da prosječna duljina boravka djeteta u
domu, pogotovo za ovu najmlađu, najranjiviju skupinu djece, bude
negdje do 6 mjeseci“, objasnila je pomoćnica ministrice socijalne
politike Jasna Ćurković Kelava.
Temelj je baza podataka, koja još nije zaživjela iako je na nju
već potrošeno 40 milijuna kuna. Plan je dovesti sustav u red do
kraja godine.
No, novi trend zabrinjava. Naime, 2005. godine u zagrebačkom su
dječjem Domu imali 49 posvojenja, a 2011. samo osam.
„Imamo roditelje koji su nedostupni, koji mijenjaju
boravište, dijete se seli od centra do centra, od suda do suda.
To je pitanje nadležnosti, pitanje manipulacije ponekad
roditelja,“ pojasnila je ravnateljica Doma za djecu Zagreb
Jelica Belošević.
Sustav je, kažu, prespor, a nema ni povjerenja. Suci, tvrde,
centri ih tek trebaju uvjeriti da dobro odrađuju svoj
posao.
Više pogledajte u prilogu!
