Hrvatski predsjednik IvoJosipović rekao je danas kako bi, ako se ide u ustavne inicijative za nezastarijevanje političkih ubojstava iz doba komunizma, to trebalo vrijediti za sva politička ubojstva s obzirom da ih "nije bilo samo u komunizmu, nego i u druga vremena".
"Osobno nemam ništa protiv", izjavio je Josipović nakon Mise za Domovinu u povodu Dana državnosti, odgovarajući na pitanja novinara vezano za propovijed kardinala JosipaBozanića, u kojoj je kardinal, uz ostalo, naveo kako se u Hrvatskoj danas događa da se štite zločinci, a zakoni kroje po volji pojedinaca, političkih i gospodarskih skupina.
Predsjednik Hrvatskog sabora JosipLeko istaknuo je da je Hrvatska demokratska država, i da svatko može izraziti svoje stajalište.
Ministar branitelja PredragMatić smatra kako "svaki zločin ima ime i prezime te mora biti osuđen i sankcioniran, bez obzira kada, gdje i u čije se ime dogodio".
U prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske predsjednik Josipović je rekao kako su mu prve asocijacije napredak, bolja budućnost i poštovanje prema svima onima koji su omogućili da danas imamo slobodnu i demokratsku Hrvatsku, a Leko smatra da je vrijedilo svih žrtava jer su samostalnost, sloboda i europska perspektiva tu.
Ministar branitelja Predrag Matić prisjetio se branitelja koji su dali živote i zdravlje za Hrvatsku, no izrazio je žaljenje što, otkad je prije desetak godina promijenjen datum obilježavanja Dana državnosti, sve manje građana prepoznaje taj važan dan.
Premijer se nije pojavio ni na misi za domovinu, iako je ulaz u
Crkvu sv. Marka nasuprot ulazu u Vladu, a misa je počela u 10
sati, tj. nakon što su završena sva protokolom predviđena
polaganja vijenaca.
U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske državni je vrh položio vijence i zapalio svijeće na Gradskom groblju Mirogoj.
Predsjednik Republike Hrvatske IvoJosipović, predsjednik Vlade RH ZoranMilanović i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve - zid boli te kod Grobnice narodnih heroja.
Predsjednici Republike, Vlade i Sabora nakon toga položili su vijenac i zapaliti svijeće pred Središnjim križem u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, potom na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
Predsjednik Republike Josipović i predsjednik Sabora Leko nadalje su položili vijence i zapali svijeće na grobu pokojnog predsjednika Vlade (od 2000.- 2003.), Ivice Račana te pokojnog predsjednika Sabora Borisa Šprema. To su napravili bez nazočnosti premijera.
U Vladi su objasnili kako se Milanović imao namjeru vratiti na grob svog prethodnika, no imao je već otprije dogovorenih obaveza u Vladi, tako da je morao otići odmah nakon polaganja vijenaca na Krematoriju.
Na zagrebačkom groblju Mirogoj uz predsjednike Republike, Vlade i Sabora, vijence i svijeće položilo je i izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačenikom Milanom Bandićem.
Slavi se Dan državnosti Republike Hrvatske
Dan državnosti Republike Hrvatske, 25. lipnja, blagdan je kojim se obilježava povijesna odluka o pokretanju postupka razdruživanja Hrvatske od ostalih bivših jugoslavenskih republika, koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991.
Toj odluci predhodila je referendumska odluka većine građana (92,18 posto) da Hrvatska neće ostati u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.
Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, donio je na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Njome se utvrđuje da tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ kao i postupak za međunarodno priznavanje.
Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. Istekom moratorija, 8. listopada 1991., Hrvatska je raskinula državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država.
Povodom Dana državnosti predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko položit će vijence i zapaliti svijeće na Mirogoju.
