Velimir Visković, urednik edicije, rekao je da u rukopisu postoji i šesta knjiga "Zastava" te da je Krleža bio planirao napisati devet knjiga toga kapitalnog djela, ali je uslijed ratne situacije 1941. prekinuo pisanje tog romana.
Postoji mogućnost da se nešto više dozna o "Zastavama" 2001., kad će javnost biti upoznata s Krležinom rukopisnom ostavštinom, napomenuo je Visković, izrazivši žaljenje što se "Zastave" nisu pojavile ranije. Po Viskovićevim riječima u posljednjih deset godina Krležu se na vješt način zaobilazilo, pa su od njegova velikoga opusa objavljena tek tri naslova za školsku lektiru i "Balade Petrice Kerempuha".
"Zastave" su djelo koje pokazuje da Krleža pripada transideologičnim piscima, rekao je Visković, dodavši kako je njegovo umijeće polifono prikazivanje stvarnosti. Krleža u tom romanu objavljuje univerzalne istine i ne robuje niti jednoj političkoj doktrini, ustvrdio je Visković.
Vlaho Bogišić naglasio je kako nije bilo lako smisleno i kritički predstaviti to zahtjevno Krležino štivo. Ono je za nas poticaj, a važnost objavljivanja Krležnih djela je što bolje upoznavanje javnosti s njegovim djelom, odnosno dijalog velikog pisca s javnošću.
Predsjednik HAZU, Ivo Padovan, izrazio je zadovoljstvo što su se pojavile "Zastave", dodavši kako je Krleža dao neprocjenjiv doprinos HAZU i Leksikografskom zavodu, dvjema temeljnim institucijama koje su nezamislive bez Krležina udjela.
Izdavači planiraju cjelokupan Krležin opus objaviti u tridesetak svezaka.
