„Vlak kasni u dolasku 20 minuta…“ Na ovu obavijest hrvatski su putnici već potpuno oguglali. A upravo je ona bila prvo što je Britanac Jon Worth čuo kad je stigao u Karlovac. Loš prvi dojam za HŽ donekle je popravila lijepa zgrada kolodvora i moderan vlak. No u njegovoj analizi Hrvatske se željeznice neće proslaviti. U 40 dana proći će kroz gotovo sve zemlje Europske unije, vozit će se u 158 vlakova, a baš jedna hrvatska dionica, koju je planirao proći – bila bi najsporija od svih. Možda je i sreća za nas – ovih je dana ta linija privremeno ukinuta.
To da vlakovi Hrvatskih željeznica vole kasniti nije novost, ali Jon provjerava je li moguće tu informaciju pronaći na stranicama HŽ-a. "Mislim da je nemoguće naći na stranici HŽ Putničkog prijevoza koliko vlak kasni. Nema ažuriranih podataka. Problem je i što vozni red HŽ-a nije u internacionalnoj bazi podataka pa morate ići na hrvatsku stranicu da biste pronašli vozni red", kaže Jon.
Očekivano – informacije o kašnjenju nema. Na kolodvoru smo sagrađenom početkom prošlog stoljeća, a ni web HŽ-a još nije u potpunosti u 21. stoljeću.
"Ovo nema nikakvog smisla. Kaže mi kako mogu transportirati psa, ali ne i stiže li vlak na vrijeme", govori.
I takve male detalje Jon koristi u projektu u kojem ocjenjuje kvalitetu željeznica u Europskoj uniji. Prva ocjena za Hrvatsku. "Pruge su u lošem stanju, vrlo su stare, vidi se da nitko nije ulagao godinama", kaže.
Jon je Britanac s njemačkom adresom. Aktivist je, utjecajni bloger, politički na strani zelenih. Iz principa se ne vozi avionom, automobil izbjegava kad god je moguće, drži da su željeznice održivo sredstvo prijevoza. A u svijetlu energetske krize koja će cijelu Europu nagrizati u narednom periodu provjerava stvarno stanje. "U 40 dana putovanja prolazim sve unutarnje granične prijelaze u EU koje možete prijeći željeznicom", tvrdi.
U Hrvatskoj je na dvadeseti dan svog putovanja. Start je bio u Bruxellesu: dosada je obišao Belgiju, Nizozemsku, Švedsku, Norvešku, Finsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku, Njemačku, Španjolsku. "U mom cijelom projektu vozim se s 158 vlakova", govori.
Slijedili su Lisabon, Marseille, Rim, Bern, Villach, Ljubljana. Granicu je trebao proći kod Bubnjaraca, mjestu na zapadnom rubu Karlovačke županije. Pruga Karlovac – Bubnjarci građena je 1914. i posljednja je pruga koja je u Austro - Ugarskoj puštena u promet. Nije jasno je li i tada vožnja trajala koliko i danas.
"Vozi jedan sat i jednu minutu odavde do Bubnjaraca. To je 30 kilometara", ističe Jon.
Vlak iz Bubnjaraca do Karlovca kojim je planirao vožnju, pogodit ćete, ne prometuje u ljetnoj sezoni. Doznao je to, naravno, na licu mjesta. Da je kojim slučajem u Bubnjarcima sjeo na vlak za Karlovac, bila bi to najsporija dionica na njegovom europskom putovanju.
"Taj bi vlak bi bio najsporiji u cijeloj EU s prosječnom brzinom od samo 28 kilometara na sat", kaže.
Granični prijelaz na toj točki je blokiran.
"Na mostu je ograda koja blokira prijelaz, tračnicama su zarasle u grmlje i vidi se da ništa nije napravljeno najmanje dvije i pol godine", naveo je.
Jasno mu je da je ničija zemlja na željezničkom graničnom prijelazu Metlika Bubnjarci – zapravo ničiji problem.
"Za Hrvate je to slovenski problem, za Slovence hrvatski problem i na kraju nitko ne rješava problem", rekao je pa dodao: "Barem je moderan vlak".
Upućen je u proizvođača. "Ovaj je vlak bilo velika nada za Končar. Nadali se da će ga prodati u druge zemlje. Nisu zasada uspjeli prodati nijedan izvan Hrvatske. Ali izgleda OK", rekao je.
Hrvatsku je nemoguće uspoređivati s razvijenijim zemljama: one su dobrom i kvalitetnom željeznicom stoljeće ispred HŽ-a.
"Austrija je zemlja koja je jako unaprijedila željeznicu posljednjih godina. Ulažu puno više novca u željeznicu nego što to može Hrvatska pa ta usporedba ne bi bila poštena", govori.
Predlaže model koji je upotrijebila Češka.
"Pravi je primjer za Hrvatsku po mom mišljenju Češka. To je država koja manje investira u željeznice nego Austrija ili Švicarska, ali su odlučili da će na postojećim linijama vlakovi voziti barem svaki sat. Oni su primjer željeznice koja ne raspolaže s puno novca, ali postiže najbolje od onog što imaju", zaključuje Worth.
Hž putnički prijevoz odgovara da su Karlovac i Zagreb trenutačno povezani s 32 vlaka radnim danom. To, kažu, zadovoljava potražnju na toj dionici. Ova je pruga jednokolosiječna. Više je linija, kažu u HŽu - moguće uvesti na dvokolosiječnima.
"Imam Interrail kartu. OK, ovo radi. Iznenađen sam. U Sloveniji uređaj nije očitavao kartu", govori.
Kvalitetu linije ocjenjuje po različitim kriterijima. Nema vagon restorana, brzini...
"Ide prosječno 90 kilometara na sat. Nije loše, efikasnije je nego što sam mislio", istaknuo je.
Ima li li interneta, koliko je zrak čist. "Ovdje imamo 1264 što generalno nije dobro", kaže.
Vagon nije usporediv s luksuznijim vagonima njemačke, nizozemske ili švedske željeznice, ali nije neuredno. Iz HŽ Putničkog prijevoza kažu da novcima EU nabavljaju 21 elektromotorni vlak. Prvi bi trebao biti isporučen krajem ove godine, a zadnji do kraja 2023. Za dvije godine u prometu će, najavljuju, biti 70 novih vlakova.
Zasada, linija Karlovac Zagreb dobiva prolaznu ocjenu. Recimo, dvojku.
"Vidite kako sada skače, tračnice su stare…", zaključuje Jon koji nam nije otkrio konačnu ocjenu. Ali u Hrvatsku se vraća za koji dan kada testira prugu Graz Varaždin, pa Varaždin - Mađarska. Inače, 70 kilometara od Varaždina do Zagreba HŽ sada vozi dva i pol sata.
