Kad bi netko kojim slučajem pogledao ocjene iz prirode i biologije učenika viših razreda Osnovne škole Borovje u Zagrebu mogao bi pomisliti da su učenici mali genijalci, pravi Darwini. Mogao bi i zaključiti da svi učenici razmišljaju samo o prehrani člankonožaca, sanjaju o živčanoj stanici, Ozare na spomen meteora.
Nastavnica biologije je baš svakom od otprilike 200 učenika od 5. do 8. razreda zaključila ocjenu odličan.
"Pa ne možemo reći da odobravamo, ali svakako razumijemo postupak učiteljice. Ne mogu i ne želim govoriti u njeno ime, ali svakako razumijem ovaj izraz nezadovoljstva i razočaranja u sustav vrednovanja. Jer to znači da nakon čitave školske godine, sve ono praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje, nema nikakvoga smisla ako svi oni na kraju moraju imati zaključnu ocjenu odličan", rekla je Branka Štefok Boradžija, ravnateljica Osnovne škole Borovje u Zagrebu.
Zaključivanje je izgledalo ovako:
"Ne prepoznaje temeljne pojmove i stručno nazivlje… Niti uz pomoć učitelja ne uspijeva reproducirati najjednostavnije nastavne sadržaje… 1 1 1 1 1 1 5. Zaključeno: Odličan, 5.
Usvojenost bioloških koncepata: 2 1 3… Prirodoznanstvene kompetencije 2 1… Zaključeno: Odličan, 5.
Na pitanje može li se nekoliko tjedana nakon kraja školske godine išta učiniti po tom pitanju, ravnateljica Štefok Boradžija odgovara:
"Ne. svjedodžbe su izdane, naši osmaši su upisani u svoje srednje škole i gimnazije, tako da je postupak za ovu školsku godinu završen."
Za predsjednika sindikata Preporod stvar je jasna:
"Kada bi se mene pitalo, ona bi bila osoba godine, a vrlo joj se lako može dogoditi opomena, kazna… Jer ako vi imate situaciju da vama 90 posto učenika ima odličnu ocjenu, a ovdje je samo 100 posto u pitanju. Nije to velika razlika. Ovih 100 posto, to je poruka, ovih 90, 80 ili 70 je užas. Ali učestali užas u našim školama", kaže Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.
Bivša ministrica obrazovanja ipak je malo suzdržanija.
"Netko kada je ostvario pravo više mu ga ne možete uzeti, ali je netko upisan temeljem toga, a netko je ostao ispod crte, treba vidjeti što je s tim", rekla je Blaženka Divjak.
No svi priznaju: problem postoji i radi se o inflaciji odlikaša i pritisku roditelja na njihov rad.
"Prvo su počele nestajati te najslabije ocjene, pa je najslabija ocjena postala trojka. I manje više onda, imali ste četvorke, petice. I priča je išla u tom smjeru da kada imate sve petice, onda više ništa nije petica", kaže Stipić.
I to se točno dogodilo u osnovnoj školi Borovje.
"Učitelji su dulji niz godina izloženi različitim izazovima i pritiscima i mic po mic, malo po malo, tijekom svih ovih školskih godina ja bih rekla da govorimo i unazad 10 ili 20 godina, pomalo popuštaju i smanjuju kriterije ocjenjivanja. I ne bih rekla da mogu objektivno ocjenjivati uz sve te pritiske i izazove koje nosi njihov rad danas", kazuje ravnateljica Štefok Boradžija.
Nastavnica biologije s nama nije htjela razgovarati na ovu temu pa nisu do kraja jasni njezini motivi. Radi li se o jednom značajnijem slučaju pritiska ili je riječ kontinuiranoj praksi? Postoje li još neki razlozi?
Kako doznajemo, nastavnica iz biologije je dosad svoj posao obavljala stručno i profesionalno. I bila je na glasu kao jedna od najstrožih učiteljica. Dio roditelja je ogorčen jer su njihova djeca, kažu, cijelu godinu učila, a na kraju su dobila jednaku ocjenu kao i oni koji to svojim radom nisu zaslužili.
Poslali smo upit Ministarstvu i Agenciji za odgoj i obrazovanje. Iz Ministarstva su objasnili kako nemaju saznanja o slučaju i uputili su nas na Agenciju. Tamo smo dobili šturi odgovor od pet rečenica u kojem su polovično odgovorili na tek 2 od 8 postavljenih pitanja. Na kraju su naveli kako se protive pritiscima i sugeriraju roditeljima da propisanim načinom štite svoja prava. To bi, valjda, trebalo riješiti sve operativne probleme u školama.
"Ministarstvo i cijeli taj aparat koji započinje sa školom (…) oni uvijek, njih takve stvari ne zanimaju, kada se dogodi neki eksces, onda gledaju kako da se stvari pometu pod tepih, a ako ni to nije moguće, onda se nastoji djelovati tako da vrijeme učini svoje", kaže Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.
Ovo je već drugi javno eksponiran slučaj koji sugerira da je voda u školama došla do grla. No hoće li se što poduzeti po tom pitanju? Ili će se kao u slučaju Musić Milanović najviše izložiti učitelja, a ne problem?
Na pitanje jesu li ovi problemi inflacije odlikaša, ali i pritisaka roditelja prepoznati u Ministarstvu, bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak odgovara:
"Pa je, ali ja bih rekla da Ministarstvo ima svijest o tome, ali je pitanje što je Ministarstvo. Pazite tamo radi 300 ljudi koji se bave različitim segmentima, od predškolskog do srednjoškolskog i visokog školstva. Bitno je da možda uprava, ministar, državni tajnici to prepoznaju i da daju jasnu poruku: ovo je dozvoljeno, ovo nije dozvoljeno."
"Škola zaista radi puno, sjajno, imamo jako bogat kurikulum, prisutni smo u međunarodnim projektima, imamo mnogo mladih učiteljica koje su generator novih ideja, spremne su na izazove, brze promjene i mislim da koračamo pozitivnim snagama naprijed. I ne bih željela da zbog jednog izoliranog slučaja, jednog građanskog bunta ili neposluha jedne učiteljice padne sjena na rad svih djelatnika škole i čitave škole", kaže ravnateljica Štefok Boradžija.
Poruka je poslana. Pitanje je hoće li uroditi plodom? Sudeći po odgovorima koje smo mi dobili, nitko se u prosvjetnoj vlasti nije previše uznemirio.
"Nije se to preko noći dogodilo i gotovo sam siguran da se ne može preko noći ni riješiti. Ali bi trebalo problem ozbiljno shvatiti i krenuti u vraćanje digniteta ocjeni, a onda preko ocjene ocjenjivačima, znači učiteljskoj struci", rekao je Stipić.
"Ja pretpostavljam da je ova učiteljica ovo napravila kao gestu, ali gesta ne smije štetiti", poručuje Divjak.
Nema dvojbe da je ovaj potez bio pretjeran, da je dio djece zakinut, ali isto tako nedvojbeno je da privlači pozornost i ukazuje na ozbiljan problem. Ovo je svojevrsna karikatura već dovoljno okaljanog sustava.
Naime, 60 posto svih učenika osnovnih i 26 posto srednjih škola prolazi s odličnim uspjehom. A lani je bilo 10 i pol tisuća više učenika s prosjekom 5.0 nego 2013. godine.
