Život uz Spačvu, tvornicu prerade drveta, u Vrtnom naselju u
Vinkovcima već je pet godina ovakav. Iako su stanovnici i
tvornica navikli biti jedni uz druge još od 1956.
Najbliže kuće, poput one od Ane Bićanić, od
tvornice su udaljene svega stotinjak metara,
"Vidite, čuda, vidite prašinu, to vam je tako svaki dan", objašnjava nam Ana. Jer uz prašinu od piljevine, stanovnici trpe i buku, koja, kažu ne prestaje ni noću. Točno prekoputa Anine kuće je stroj za odkoravanje, odnosno skidanje kore s trupaca hrasta, iz obližnje Spačvanske šume.
Proizvodi najviše buke i njega stanovnici Vrtnog naselja žele dalje od svojih kuća. Riješit ćemo i taj - problem - tvrdi šef uprave Spačve Josip Faletar dok nabraja što su sve napravili da stanovnicima olakšavaju život.
"Tehnološki nije to baš jednostavno, jer na početku proizvodnje se u principu mora kora skidati, ali evo smislili smo jedan način i isprojektirali smo tako da ćemo taj stroj premjestiti pred pilanu što je 300 m odavde, što bi trebalo bi trebalo značajno udaljiti od kuća od ovih susjeda", tvrdi Faletar.
Premještaj se, kaže očekuje do jeseni, a to će Spačvu koštati milijun kuna. Uz već uložena dva u zid portiv buke i prašine, novi sustav za prikupljanje i filtriranje piljevine te stroj za čišćenje prometnica.
"Još uvijek imamo prigovore susjeda, i sad smo u principu pripremili još tri mjere", tvrdi Faletar. Dok direktor navodi i da je postavljena mreža na ogradu tvornice, stanovnici tvrde da su unatoč tome problemi Vrtnog naselja ostali su isti.
"To koristi nema ništa ta mreža, to ne može ni list zadržat. Mjesto da su taj neki koji skuplja tu piljevinu i prašinu, da nas zaštiti. Uložili novce eto bez veze, nit sebe zaštitili niti nas. Nikoga", objašnjava Ana
Zato su se stanovnici vrtnog još jednom okupili u mirni prosvjed - zbog Spačve. Najveća proizvodnja u regiji, trenutačno zapošljava 830 radnika, a svoje proizvode izvozi u 32 zemlje. Posljednji tvornički hit su peleti, visokokalorični bioenergent za kojim je poludjela cijela Europa.
"To su ti peleti, iako često ljudi pitaju, kako vi to ljepilo stavljate unutra? To nema ništa, to je samo vlaga stisne se, to sad kad ubacite u vodu to se raspadne", objašnjava Faletar. Paradoks je, kažu stanovnici Vrtnog naselja da se peleti koriste kao tzv. ekološko grijanje, a njihova je proizvodnja - neekološka.
"Spačva kupuje to drvo od Hrvatskih šuma, tzv. zdravo drvo, a u tom procesu nama zagađuje zrak. Mi samo želimo čist zrak", tvrdi Snježana Ivezić. Kad je, prije pet godina peletarnica počela s radom, počeli su i problemi u Vrtnom naselju. Za peletarnicu postoji Studija utjecaja na okoliš iz 2007. godine.
"E sad što oni smatraju pod peletarnicom, peletarnica jest zatvorena u halu i tu imaju dimnjake, ciklone filtere, no međutim da li je cijeli proces proizvodnje peleta uključen u tu studiju ili samo zatvoreni dio. Jer kad ih to pitate, nastane tajac", tvrdi gospođa Ivezić.
Sječka peletarnice na otvorenom, a Faletar objašnjava kako tvrtka ima dozvolu da stroj za mljenje trupaca bude na otvorenom. "Iako ovo nije baš na otvorenom to je pod nastrešnicom, ovdje je stroj koji melje i on u principu stvara buku i prašinu i za njega tražimo neko tehnološko rješenje, kako bi taj dio zatvorili za projekat još čekamo za ovaj dio odgaživanja stroja, kad dobijemo projekat, onda ćemo moći točno reći kad ćemo moć to riješiti", tvrdi Faletar.
I dok se Faletar nada da će time biti zadovoljeni zahtjevi građana,oni za Upravu Spačve imaju još pitanja o studiji utjecaja na okoliš. "Također me zanima i ovlaštenik koji je izradio tu Studiju, jer je on odgovoran za istinitost točnost i stručnu utemeljenost, a isto tako i lokalna samouprava mislim da isto treba potvrdit tu studiju, nisam sigurna, a također i ministarstvo okoliša. Mi smo se svima obraćali", tvrdi Ivezić.
Lokalna vlast se oko Spačve nije oglašavala, osim što je načelno obećala pomoći, no novi gradonačelnik Damir Bosančić nije reagirao ni na naš, ni na poziv građana. "Imate korumpirane političare, koji su dobivali novce od njih za izborne kampanje, ne žele ništa napravit na lokalnoj razini, imate inspektorat, koji je dio sustava i koji bi trebao nešto raditi, ne radi ništa, to je samo pro forma", tvrdi Ivica Bićanić.
Ministarstvo zaštite okoliša u posljednje je dvije godine devet puta poslalo inspekciju u Spačvu. Prema njihovim prijedlozima Spačva je postavila barijere za prašinu i buku, no očito još - nedovoljne. Inspekcija je zatražila i dodatna mjerenja emisije prašine.
"Mjerenje je pokazalo da ni jedna vrijednost ne prelazi dozvoljenu vrijednost, čak štoviše, na najgorim mjestima nismo prešli ni polovicu dozvoljenih vrijednosti, evo tu su rezultati", objašnjava nam Ivan Perković, član Uprave Spačve.
To potvrđuju i radnici koji kažu da nemaju nikakvih problema. Već 41 godinu uz piljevinu radi Željko, koji je kaže na tom drvetu podigao sedmero djece. "Ja idem svake godine na liječnički pregled. Kod mene piše sposoban uvijek", kaže Željko.
No, u Vrtnom naselju kažu mjerenje je jedno, a stvarnost nešto drugo. Tvrde da je raznih bolesti sve više. "Ja sam prvi alergičan, znači alergičan sam na ambroziju, na lipu, na sva ta cvjetanja, a ta piljevina mi pojačava djelovanje te alergije", tvrdi Damir Jakšić iz građanske inicijative "Za čist zrak".
"Ja sam po Jordanovcu svakih 5-6 mjeseci već nekoliko godina, to vam mogu i dokazati u papirnatom obliku da redovito idem već šest godina. Uzrok problema ne možes se nikako dokazat, ali mi sigurno neće pomoć ta piljevina", tvrdi naš sugovornik Mato Petrović.
Vrtno naselje je malo, a u njemu je, kažu mještani, previše oboljelih i od težih bolesti, ne samo alergija. Vesna Petrovečki kaže kako u naselju ima minimalno deset oboljelih od raka i smatra da je djelomično Spačva pospješila tijek bolesti.
No dok god za to, kažu naši sugovornici nema dokaza, mjere koje poduzima Spačva samo su im bacanje prašine u oči. Većinski vlasnik Spačve koja je do 2013. bila u predstačajnom postupku, a otad posluje s dobitkom, je Quaestus fond, bivšeg ministra finacija, Borislava Škegre. Ni njemu stanovnici ne ostaju dužni.
Da duh stanovnici Vrtnog nisu izgubili, uvjerili smo se i sami, no dosta im je, kažu, obećanja koja slušaju godinama, bez ikakvih promjena. "Pada po nama kako vjetar puše. ako puše od zapada prema istoku, pada po nama, ako puše prema zapadu, pada prema Borincima, ako puše malo jugoistočno puše po Lapovcima", tvrdi Jakšić.
"Ja razumijem naše susjede i volio bih dobrosusjedske odnose i mi ćemo sve napraviti tako da naši susjedi budu zadovoljni", tvrdi Faletar. Susjedi kažu da ne žele da se Spačva zatvori. već samo da poštuje njihovo pravo na zdrav život.
"Neka oni zaposle još radnika, i usput se s ovim borimo da i oni imaju bolje uvjete rada, jer i oni se truju ovom piljevinom", tvrdi Mirjana Radivojević iz Vinkovaca. Dok čekaju rješenje stanovnici Vrtnog naselja žive paradoks opustjele istočne Slavonije. Jedni rade i sretni su zbog toga-a drugi zbog toga ne mogu normalno živjeti.
