Još donedavno prebivala je uglavnom na jugu, a u posljednje je vrijeme zavladala i sjevernim Jadranom. Dariju Todoroviću lokalni ribari opisali su je kao zlog i nezasitnog predatora koji lovi da ubije i ošteti. Na njihove se udice i u mreže više ne lovi gotovo ništa drugo osim strijelke koja polako postaje dominantna vrsta. Koliko je agresivna pokazuju brojni doslovce prepolovljeni cipli, orade i brancini koji plutaju površinom mora. Zbog promjena koje izaziva u ekosustavu Jadrana ribari su zabrinuti, a što se točno i zašto događa istražuju i znanstvenici. 

Dvije vrste predatora

Potragu za uzbudljivom ribom počinjemo u mjestu gdje se Učka obrušava u more. Sedam je sati i plivarice se s ulovom sitne plave ribe vraćaju u Plominsku luku. Tamo spremno vrebaju i dvije vrste predatora. Strijelka čeka besplatan ručak srdela koje nisu prošle sortiranje, a ribiči čekaju nju. Boris je dočekao čak šest komada. ''Zadovoljan sam. Znam inače i više loviti. 10 do 16 komada bez problema. Najveća mi je bila pet i pol kila'', izjavio je ribolovac Boris Krivičić. U kraju u kojem su se tradicionalno lovile druge ribe - orade, brancini, cipli, odjednom je fokus svih ribiča na divljakuši koja je počela dominirati. Nihad koji je upravo ima na udici član je ovdašnjeg ribolovnog društva već 40 godina, ali strijelku lovi tek posljednjih nekoliko. Usta njegove lovine podsjećaju na piranju. ''Zube ima kao mutava. Vidiš kakve zube ima. Tu je jedan kolega bio i nemoj rekao, ugrist će te. Da vidiš, zgrabila ga i krv nije mogao zaustavit. Al to je bio komad, jedno 5-6 kila'', opisao je ribolovac Nihad Kešerović.

Prvenstveno zbog strijelke i njezine borbenosti na udici Plomin je postao najpopularnije ribolovno mjesto u Istri, gdje je vikendom sve puno ribiča pristiglih iz unutrašnjosti. Dok mi Boris Krivičić iz ovdašnjeg ribolovnog društva izrađuje dozvolu, priča o strijelki. Prvi je put za nju čuo od prijatelja Amerikanca koji je pričao o blue fishu, divljoj ribi koja pregriza najlon, pa treba staviti metalnu sajlu koja se ovdje nikad nije koristila. Ali kad je prije kojih osam godina stigla nepoznata i divlja riba, jasno mu je bilo kako priče iz Amerike nisu samo ribičke priče. ''Kad vi vučete oradu, cipla ili nešto, osjetite samo kako je nešto zateglo i dođe samo pol ribe, samo glava ili tako nešto. Strašno je proždrljiva ta strijelka. Vidimo kao potencijalnu opasnost za našu faunu i za našu vrstu ribolova koji smo gajili. Ona dnevno pojede jednu trećinu svoje težine'', kazao je Željko Kiršić, član Izvršnog odbora ŠRD Plomin.

U potragu za velikim primjerkom

Barba Miro sprema pribor kako bi nas odveo na panulu svojom barkom. Nakratko ostavljamo druge ribiče na obali i krećemo u potragu za velikim primjerkom. ''Ako odete sad tamo po plaži, vidjet ćete krepanih cipli barem 30, 40. To je strijelka poubijala. To su čitavi ubijeni i samo plutaju i smrde po rivi'', rekao je Miro Marković.

Naš domaćin ovu ribu nikako ne voli, ali zna kako se najbolje lovi i na kojim mjestima u uvali se može očekivati griz. No, prije svega moramo uloviti mamac. ''U planu imamo uhvatiti iglicu. Ako ne uhvatimo iglicu, idemo na ribarski brod uzet malog plavičića ili srdelu. Nije problem strijelu uhvatit, već ješku jer strijelke ima. To je zlo'', dodaje Marković. Panulamo i radimo krugove po uvali. Tražimo ribu koja se donedavno nije mogla naći sjevernije od Pelješca. Moje umjetne varalice strijelka ignorira, ali iglicu je napala i odgrizla komad ribe bez da se uhvati na udicu i ostavila ostatak. Nemamo vremena za loviti novu iglicu i ponovni pokušaj jer na obali me čekaju ribolovci koji strijelku love zbog znanosti. Neven Iveša s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli i studenti sa smjera Znanosti o moru trebaju uzorke za istraživanje. Pomažem im uloviti strijelku, iako nije to lako po ovako vjetrovitom danu.

Student Raoul ju je već više puta ulovio podvodnom puškom i iz prve se ruke uvjerio kako je ove ribe sve više i više u akvatoriju u kojemu prije nikad nije bila, ne samo u Istri već i u podmorju Cresa i Lošinja. I nešto mu je skočilo na varalicu. Nije strijelka, već drhtulja koja proizvodi struju poput električne jegulje, pa se s njom mora pažljivo. Stiže još jedan griz. No, na jig varalicu bacila se strijela bjelica, poznatija pod nazivom lica bilizma. ''Ta vrsta također spada u te termofilne koje se sve više pojavljuju i nastanjuju u najsjeverniji bazen Sredozemnog mora, odnosno u Jadransko more. Iako su autohtone za Jadransko more u njegovom južnom dijelu, tek zadnjih 20-tak godina su se počele pojavljivati učestalije na sjeveru, do kad su bile nepoznate lokalnom stanovništvu'', pojasnio je morski biolog Neven Iveša.

Snažan rep omogućava brzo kretanje

Među ribama na rivi primjećujem i škarama, ribu iz obitelji barakuda. Sve to ukazuje na ogromne promjene u sjevernom dijelu Jadranskog mora. Strijelka nam se ne baca na varalice, no srećom, prije mog dolaska studenti su uspjeli nasukati dvije. Ima snažan rep koji joj omogućava brzo kretanje, ima odličan vid, izraženu bočnu liniju koja joj omogućava snalaženje i u mutnoj vodi. I ono najvažnije - oštre zube kojima lako grize i trga, a najčešće napada sa strane repa. Brzo je stigla na loš glas. ''Znanstvena literatura nam pokazuje da ulaze u mreže u kavezima u marikulturi, što omogućava lakši dolazak do hrane, a kasnije i bijeg riba iz uzgajališta, to nam govori kako ova riba može imati utjecaj na ekosustav, ali za detaljnije podatke potrebna su šira terenska istraživanja'', rekao je Iveša. Mladi znanstvenici seciraju strijelke i pregledavaju probavni trakt kako bi došli do važnih saznanja o prehrambenim navikama ove proždrljive ribe. Strijelka brzo raste i puno jede.U Plominu je pronađena i mlađ strijelke, što znači da se ovdje i mrijesti. Zagrijavanje mora očito ima svoje posljedice koje se moraju detaljno promatrati, stoga znanstvenici redovito obilaze ribarske ulove.

Najglasniji alarm za uzbunu upalio se lani kad je mrežama opasana Tarska vala u Istri. Stoljećima su se tu lovili cipli, no strijelka je ogroman dio potamanila i šokirala čak i najvećeg hrvatskog stručnjaka za strijelku.

''Cjelokupna lovina je bila ta strijelka... Ova vrsta je kozmopolit i ima je u svim svjetskim morima, međutim nigdje na svijetu nije kao lani i ove godine zabilježena na tako niskoj temperaturi... ta temperatura je bila 11,2 stupnja. Dosada je u svjetskoj literaturi zabilježeno da se ne može naći na temperaturama nižim od 14 stupnjeva'', izjavo je Jakov Dulčić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Kako se ekosustav u Jadranu ubrzano mijenja, što za njega znači sve veća populacija agresivne strijelke i mogu li se ribari tim promjenama prilagoditi – više u prilogu Darija Todorovića.