Još donedavno prebivala je uglavnom na jugu, a u posljednje je vrijeme zavladala i sjevernim Jadranom. Dariju Todoroviću lokalni ribari opisali su je kao zlog i nezasitnog predatora koji lovi da ubije i ošteti. Na njihove se udice i u mreže više ne lovi gotovo ništa drugo osim strijelke koja polako postaje dominantna vrsta. Koliko je agresivna pokazuju brojni doslovce prepolovljeni cipli, orade i brancini koji plutaju površinom mora. Zbog promjena koje izaziva u ekosustavu Jadrana ribari su zabrinuti, a što se točno i zašto događa istražuju i znanstvenici.
Dvije vrste predatora
Potragu za uzbudljivom ribom počinjemo u mjestu gdje se Učka
obrušava u more. Sedam je sati i plivarice se s ulovom sitne
plave ribe vraćaju u Plominsku luku. Tamo spremno vrebaju i dvije
vrste predatora. Strijelka čeka besplatan ručak srdela koje nisu
prošle sortiranje, a ribiči čekaju nju. Boris je dočekao čak šest
komada.
''Zadovoljan sam. Znam inače i više loviti. 10 do 16 komada bez
problema. Najveća mi je bila pet i pol kila'', izjavio je
ribolovac Boris Krivičić.
U kraju u kojem su se tradicionalno lovile druge ribe - orade,
brancini, cipli, odjednom je fokus svih ribiča na divljakuši koja
je počela dominirati. Nihad koji je upravo ima na udici član je
ovdašnjeg ribolovnog društva već 40 godina, ali strijelku lovi
tek posljednjih nekoliko. Usta njegove lovine podsjećaju na
piranju.
''Zube ima kao mutava. Vidiš kakve zube ima. Tu je jedan kolega
bio i nemoj rekao, ugrist će te. Da vidiš, zgrabila ga i krv nije
mogao zaustavit. Al to je bio komad, jedno 5-6 kila'', opisao je
ribolovac Nihad Kešerović.
Prvenstveno zbog strijelke i njezine borbenosti na udici Plomin
je postao najpopularnije ribolovno mjesto u Istri, gdje je
vikendom sve puno ribiča pristiglih iz unutrašnjosti. Dok mi
Boris Krivičić iz ovdašnjeg ribolovnog društva izrađuje dozvolu,
priča o strijelki. Prvi je put za nju čuo od prijatelja
Amerikanca koji je pričao o blue fishu, divljoj ribi koja
pregriza najlon, pa treba staviti metalnu sajlu koja se ovdje
nikad nije koristila. Ali kad je prije kojih osam godina stigla
nepoznata i divlja riba, jasno mu je bilo kako priče iz Amerike
nisu samo ribičke priče.
''Kad vi vučete oradu, cipla ili nešto, osjetite samo kako je
nešto zateglo i dođe samo pol ribe, samo glava ili tako nešto.
Strašno je proždrljiva ta strijelka. Vidimo kao potencijalnu
opasnost za našu faunu i za našu vrstu ribolova koji smo gajili.
Ona dnevno pojede jednu trećinu svoje težine'', kazao je
Željko Kiršić, član Izvršnog odbora ŠRD Plomin.
U potragu za velikim primjerkom
Barba Miro sprema pribor kako bi nas odveo na panulu svojom
barkom. Nakratko ostavljamo druge ribiče na obali i krećemo u
potragu za velikim primjerkom.
''Ako odete sad tamo po plaži, vidjet ćete krepanih cipli barem
30, 40. To je strijelka poubijala. To su čitavi ubijeni i samo
plutaju i smrde po rivi'', rekao je Miro
Marković.
Naš domaćin ovu ribu nikako ne voli, ali zna kako se najbolje
lovi i na kojim mjestima u uvali se može očekivati griz. No,
prije svega moramo uloviti mamac.
''U planu imamo uhvatiti iglicu. Ako ne uhvatimo iglicu, idemo na
ribarski brod uzet malog plavičića ili srdelu. Nije problem
strijelu uhvatit, već ješku jer strijelke ima. To je zlo'',
dodaje Marković.
Panulamo i radimo krugove po uvali. Tražimo ribu koja se
donedavno nije mogla naći sjevernije od Pelješca. Moje umjetne
varalice strijelka ignorira, ali iglicu je napala i odgrizla
komad ribe bez da se uhvati na udicu i ostavila ostatak. Nemamo
vremena za loviti novu iglicu i ponovni pokušaj jer na obali me
čekaju ribolovci koji strijelku love zbog znanosti. Neven
Iveša s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli i studenti
sa smjera Znanosti o moru trebaju uzorke za istraživanje. Pomažem
im uloviti strijelku, iako nije to lako po ovako vjetrovitom
danu.
Student Raoul ju je već više puta ulovio podvodnom puškom i iz
prve se ruke uvjerio kako je ove ribe sve više i više u
akvatoriju u kojemu prije nikad nije bila, ne samo u Istri već i
u podmorju Cresa i Lošinja. I nešto mu je skočilo na varalicu.
Nije strijelka, već drhtulja koja proizvodi struju poput
električne jegulje, pa se s njom mora pažljivo. Stiže još jedan
griz. No, na jig varalicu bacila se strijela bjelica, poznatija
pod nazivom lica bilizma.
''Ta vrsta također spada u te termofilne koje se sve više
pojavljuju i nastanjuju u najsjeverniji bazen Sredozemnog mora,
odnosno u Jadransko more. Iako su autohtone za Jadransko more u
njegovom južnom dijelu, tek zadnjih 20-tak godina su se počele
pojavljivati učestalije na sjeveru, do kad su bile nepoznate
lokalnom stanovništvu'', pojasnio je morski biolog Neven Iveša.
Snažan rep omogućava brzo kretanje
Među ribama na rivi primjećujem i škarama, ribu iz obitelji
barakuda. Sve to ukazuje na ogromne promjene u sjevernom dijelu
Jadranskog mora. Strijelka nam se ne baca na varalice, no srećom,
prije mog dolaska studenti su uspjeli nasukati dvije.
Ima snažan rep koji joj omogućava brzo kretanje, ima odličan vid,
izraženu bočnu liniju koja joj omogućava snalaženje i u mutnoj
vodi. I ono najvažnije - oštre zube kojima lako grize i trga, a
najčešće napada sa strane repa. Brzo je stigla na loš glas.
''Znanstvena literatura nam pokazuje da ulaze u mreže u kavezima
u marikulturi, što omogućava lakši dolazak do hrane, a kasnije i
bijeg riba iz uzgajališta, to nam govori kako ova riba može imati
utjecaj na ekosustav, ali za detaljnije podatke potrebna su šira
terenska istraživanja'', rekao je Iveša.
Mladi znanstvenici seciraju strijelke i pregledavaju probavni
trakt kako bi došli do važnih saznanja o prehrambenim navikama
ove proždrljive ribe. Strijelka brzo raste i puno jede.U Plominu
je pronađena i mlađ strijelke, što znači da se ovdje i mrijesti.
Zagrijavanje mora očito ima svoje posljedice koje se moraju
detaljno promatrati, stoga znanstvenici redovito obilaze ribarske
ulove.
Najglasniji alarm za uzbunu upalio se lani kad je mrežama opasana Tarska vala u Istri. Stoljećima su se tu lovili cipli, no strijelka je ogroman dio potamanila i šokirala čak i najvećeg hrvatskog stručnjaka za strijelku.
''Cjelokupna lovina je bila ta strijelka... Ova vrsta je
kozmopolit i ima je u svim svjetskim morima, međutim nigdje na
svijetu nije kao lani i ove godine zabilježena na tako niskoj
temperaturi... ta temperatura je bila 11,2 stupnja. Dosada je u
svjetskoj literaturi zabilježeno da se ne može naći na
temperaturama nižim od 14 stupnjeva'', izjavo je Jakov Dulčić iz
Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Kako se ekosustav u Jadranu ubrzano mijenja, što za njega znači
sve veća populacija agresivne strijelke i mogu li se ribari tim
promjenama prilagoditi – više u prilogu Darija
Todorovića.