ZNANSTVENICI O BANOVINI /

Potraga donosi preliminarne rezultate istraživanja o tlu na Banovini! Na politici je odluka: Ići u sanaciju ili preseliti dio ljudi?

Procjene autora prelimiranog izvješća kažu da sanacija samo područja koje je oštećeno likvefakcijom nakon potresa iznosi 72 milijuna eura

4.5.2021.
20:02
VOYO logo

Potraga je dobila uvid u preliminarne rezultate istraživanja o tlu na Banovini koji će dodatno zakomplicirati priču. I dok ministar Medved govori o mikrolokacijama, znanstvenici objašnjavaju da se u slučaju novog potres opasne pojave poput likvefakcije mogu dogoditi na gotovo cijelom području Gline, ali i velikim dijelovima Petrinje i Siska. 

Vanja Rožić i njezina obitelj posljednja četiri mjeseca žive u dva kontejnera u dvorištu. U jednom njezini roditelji, u drugom ona, suprug i dvoje djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Temelji su pukli na tri dijela, izvana se možda baš i ne vidi, ali iznutra su dosta popucali zidovi i nosivi zidovi i čak je pod ulegao se dolje i krov je znači bio oštećen, crijepovi su u biti pali, to su nam donirali jedni ljudi iz Osijeka inače bi evo i dan danas to kisnulo vjerojatno. Jer od države znači nitko ništa", kaže Petrinjka Vanja Ružić.

Život im se pretvorio u čekanje. Hoće li netko doći srušiti kuću ili ne, hoće li je država obnoviti, hoće li se sami zadužiti i dovršiti gradnju kuće u dvorištu koju su započeli prije deset godina, ali nisu je imali novca završiti. Hoće li stići neka pomoć države ili lokalnih vlasti, postoji li plan?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nama su izašli, znači, detaljan pregled koji je trajao pola sata gdje su nam rekli da trebamo sad ispitati tlo da se vidi zbog čega je došlo do oštećenja kuće. I u biti ne znamo šta se čeka da li da krenemo sami u obnovu jer u ovom kontejneru znači nas četvero ne možemo živjeti. To je samo privremeni smještaj", kaže Ružić. 

Kakav je plan obnove zanima i Ljubicu Leticu. Kod nje, u selu Stražbenica prvi smo put bili desetak dana nakon potresa. Kuća joj je potpuno srušena, crvena naljepnica. U kamp kućici koju je tada dobila i koja je prokišnjavala sada drži stvari, dobila je kontejner na kojem je zahvalna. Dobro joj je, barem je na sigurnom, kaže, no boji se zime. 

"Doći će zima kuda ću onda, dolje neću moći biti u onome, neću moći plaćati grijanje. Otkud ću plaćat grijanje", kaže Ljubica Letica. 

"Jedni kažu kuća je za rušenje, drugi kažu nije, to se sve da pokrpati i tak, eto, rekla kazala. U biti ne znaš kome vjerovat više ono i koga pitati", kaže Vanja Rožić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ista briga muči tisuće ljudi smještenih u čak 15 kontejnerskih naselja koliko ih se sada nalazi na području Sisačko moslavačke županije. 

"Vide se napori koje ulaže kako država, tako lokalne samouprave i cijeli niz humanitaraca, ali posla je još jako puno. Trenutno mi se čini da gasimo požare koji su već trebali biti zbrinuti, velik broj ljudi još uvijek nema spojene kontejnere i recimo svoje privremene životne jedinice na osnovne infrastrukture poput vode i kanalizacije", kaže Karla Pudar iz Zaklade Solidarna. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koordinacija humanitarnih organizacija svakog petka se sastaje u Petrinji pokušavajući držati korak s potrebama na terenu. Jednakim tempom održavaju se i stožeri, na lokalnim razinama, a sjednica glavnog Stožera danas je održana u Kostajnici gdje je ministar Medved nabrojao što je sve poduzeto.

"To su napori Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, naime nakon što smo zaprimili 4.385 zahtjeva za obnovu odnosno nekonstrukcijsku obnovu s jučerašnjim danom je naš Središnji državni ured započeo s tom nekonstrukcijskom obnovom", kaže Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i načelnik Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa. 

Situacija na terenu je izrazito komplicirana

Iz istog Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje, također jučer, na naš upit, odgovorili su nam da im je stigao popis od oko šest tisuća stambenih jedinica za prioritetne popravke, a za to im je Vlada dodijelila 103 milijuna kuna iz donacija. Iz humanitarne udruge Adra kažu, situcija na terenu iznimno je komplicirana.

"Ako hoćete popraviti dimnjak vi morate imati sve elaborate za dimnjak, morate imati certifikate za dimnjak. I onda kad vi sve te elaborate platite, plus kupite sam dimnjak, plus ga instalirate vi prijeđete onaj iznos za koji je država podržavala zelene naljepnice. I sama država je to shvatila i sad gleda nekakav drugi, ja sam čuo da gledaju nekakav alternativan način pomoći zelenim naljepnicama", kaže Danijel Presečan iz Udruge Odra. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istovremeno, Ministarstvo graditeljstva dosad je zaprimilo 10.066 zahtjeva za obnovu, na osnovu njihovih rješenja Fond za obnovu može isplatiti novac. Oni su ih do sada odobrili samo 87, i to samo s područja Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije. Iz Ministarstva odgovaraju da je u tijeku zapošljavanje dodatnih ljudi kako bi se ubrzalo rješavanje odluka za isplatu novca.

"Što se tiče žutih i crvenih, da bi bilo tko, tko ima žutu ili crvenu naljepnicu prvu aplikaciju koju radi je, tu prijavu, zahtjev za konstrukcijsku obnovu. I ona uključuje: da bi vi mogli taj zahtjev napraviti, vi morate imat 50 + jedan posto vlasnika, mora se prijaviti, mora biti suglasno da se prijavi za to. I drugi dio, vi morate imati ili građevinsku ili uporabnu dozvolu da bi to napravili. Ukoliko ju nemate, a vaša je kuća izgrađena prije 1968. godine u tom slučaju morate napraviti bar prijavu za uporabnu dozvolu i tu prijavu predočiti. Sad, ja ću vam reći s terena što mi vidimo, devedeset posto, devedeset posto, ja sad govorio samo za glinsku općinu, za petrinjsku ne znam, devedeset posto tih kućanstava te papire riješene nema", kaže Presečan. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradonačelnici nisu zadovoljni

Nabrojano je tek dio problema s kojima se građani sudaraju pokušavajući pokrenuti obnovu nakon potresa. Kako stvari teku na području Gline, Siska i Petrinje upitali smo i gradonačelnike. HDZ-ov Stjepan Kostanjević nije nam povratno odgovorio, a Darinko Dumbović i Kristina Ikić Baniček očekivano - nisu zadovoljni.

"Ne postoji plan obnove, ne postoje kriteriji i uopće je nejasno kada zadnja osoba preda papire za obnovu, kada će se krenuti. Da li oni čekaju da svi predaju papire ili će sad kako što budu kompletirali konačno krenuti, ako nisu bili u mogućnosti četiri mjeseca kompletirati barem jednu obiteljsku kuću i krenuti sa njenom obnovom, onda znači da nešto ozbiljno nije u redu sa sustavom", kaže gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček.

"Mi smo sad bez lipe na računu. Mi smo dobili jednu odluku od Vlade, tj. od resornog Ministarstva da ugroze koje jesu i koje su opasne za život građana, da taj dio objekata ruši Grad. Međutim, kad smo mi to pokrenuli, a mi smo možemo reći otvoreno uspjeli napraviti negdje preko 40-ak elaborata za rušenje naših objekata i uspjeli smo srušiti naša tri doma i...", kaže gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović, a na pitanje govorli i o gradskom vlasništvu, odgovara: "O gradskom vlasništvu da. I tri obiteljske kuće. Onda smo dobili jedan dopis koji je ovako malo, koji zaustavlja proces, i koji kaže da je to posao resornog Ministarstva". 

Preliminarni izvještaj geoloških istraživanja tla

Prije dva tjedna, daleko od očiju javnosti Stožeru je prezentiran preliminarni izvještaj geoloških istraživanja tla koja su po narudžbi Ministarstva graditeljstva izradili znanstvenici s Rudarsko-geološko- naftnog fakulteta u Zagrebu i Građevinskog fakulteta u Rijeci. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potres je uzrokovao tri vrste oštećenja tla koja su stručnjaci istraživali. Klizišta, vrtače u Mečenčanima, i najozbiljnije – likvefakcije, rijetke, ali vrlo dramatične pojave - kako ih opisuje literatura, kada se tlo ponaša nestabilno, poput guste vode. Pogođene su 52 lokacije na području cijele županije. Boje na karti, baš kao na semaforu pokazuju kakvo je stanje na kojem području.

"U tamno crvenim područjima, kada će se provoditi obnova, onda je bitno da vidimo gdje su tamno crvene u kojima je evidentirana likvefakcija gdje one zahvaćaju građevinsko područje naselja. I tu za te građevine koje će se obnavljati unutar, koje će se obnavljati unutar tih crvenih zona treba napraviti prethodna istraživanja i treba dovesti praktički strateške odluke o tome dali obnavljati građevinu ili ići na zamjensku lokaciju", kaže koordinatorica kartografskih podataka o likvefakciji, klizištima i urušnim vrtačama Snježana Mihalić Arbanas, a na dodatno pitanje znači li to preseljenje, odgovara: "Kažem to je zamjenska lokacija". 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Medved: Nikoga nećemo seliti

Ministar Medved na naš upit odgovara, nema razloga za paniku, nikog nećemo seliti. 

"Očekujemo konačni nalaz. Ono što je bitno i što želim umiriti naše građane je sljedeće, postoje mikrolokacije gdje postoje određeni potencijalni rizici, no to su zaista mikrolokacije i kod nove gradnje vlasnici tih parcela odnosno tih kuća imat će cjelokupnu informaciju o samoj podlozi, a i sama gradnja biti će uvjetovana uvjetima gradnje", kaže Medved. 

Sanacija - 72 milijuna eura

Kako će se ovome pristupiti isključivo je politička odluka, stoga je razumljivo da potpredsjednik Vlade ne želi o detaljima ovog skupog problema baš sada uoči izbora. 
Naime, procjene autora prelimiranog izvješća kažu da sanacija samo područja koje je oštećeno likvefakcijom nakon potresa iznosi 72 milijuna eura. Ovo je prvi put da ćete u javnosti čuti tu informaciju. 72 milijuna eura! Srećom, naš novinarski posao je da informacije od iznimnog javnog interesa učinimo dostupnima svim građanima, stoga prvi donosimo i detalje istraživanja koji još nisu objavljeni.

"Pokazati ću vam na primjeru grada Petrinje. Znači mi smo ovo gdje se desila likvefakcija, to su tamno crvene zone, ovo dakle to je evidencija, a ovo crveno i žuto, to je nešto gdje postoje prirodni uvjeti da se dogodi likvefakcija, ali preduvjet je jedan opet jaki potres. Što obnova sada treba raditi i znati, znači prostorni planeri sada trebaju znati da u ovim ovdje zonama, ako se te zone preklapaju sa građevinskim područjima naselja, njih vidite ovdje ovu ulicu Brest, znači u toj ulici Brest jedna strana ulice je zahvaćena likvefakcijom tako da je ovdje sada, treba donositi odluke zapravo, kako obnavljati u toj zoni", kaže Mihalić Arbanas

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim Petrinje lokacije na kojima se dogodila ili bi se u slučaju novog potresa mogla dogoditi likvefakcija djelomično zahvaćaju i grad Sisak. 

"Ne nije javno objavljeno i nije javno prezentirano", kaže Kristina Ikić Baniček, a na pitanje jesu li rekli hoće li biti i kada, odgovara: "Ne, ne, ne. Stožer se i dalje bavi rješavanjem prehrane, Stožer se  dalje bavi, recimo, evo primjer najbolji, sad je u tijeku natječaj ako želite da vam država obnovi nekonstruktivne dijelove kuće, dakle recimo dimnjak ili dijelove krova ili dijelove zabata". 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"O tim kartama imam paušalne informacije jer mi kao grad smo rekli i donesli smo odluku i ja kao gradonačelnik da više nikada ništa u gradu Petrinji gdje nemamo geotehnička istraživanja", kaže Dumbović. 

Osim Siska i Petrinje, Glina se također nalazi na području ugroženom rijetkim fenomenom. Zna li HDZ-ov gradonačelnik Gline na kakvom tlu leži njegov gra,d ne znamo.

"Crvene zone su evidencije, ovo je grad Glina. Glina ima preduvjete za likvefakcije gotovo cijeli grad, zapravo samo jedan dio nema, pitanje je možda su tamo klizišta", kaže Mihalić Arbanas. 

"Preko poluprivatnih veza i društva arhitekata su nam obećali da će nam taj, tu dokumentaciju dostaviti. Znači neće nam je dostaviti Stožer nego Društvo arhitekata", kaže Ikić Baniček. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O tome se pred izbore šuti...

Zašto nema javnih informacija o ugroženim zonama na kojima je najbolje ne graditi ili je nužno obnoviti oštećeno zemljište i kad će građani biti upoznati s lokacijama na kojima nije uputno graditi, pojednostavljeno, kakav je plan, upitali smo šefa Stožera.

"Naša nadležna tijela informirat će vlasnike objekata koji se nalaze na tim lokacijama", kaže Tomo Medved. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za to vrijeme, građani čekaju. "Da, karta nam je svima prijeko potrebna, bez nje ne možemo i krenuti ni sa čim, tj.možemo mi početi, inače je velika šansa da se oni neće moći koristiti", kaže Karla Pudar. 

"Moja želja je samo da mi je kuću nekako, bilo kako da mi to naprave. To mi je najveća želja da imam svoj krov nad glavom, eto", kaže Ljubica Letica. 

Do krova nad glavom ovih ljudi, mora se reći, proći će, nažalost, još mnoge zime. 

Nakon što je radna grupa odradila istraživanja terena, podatke preuzimaju prostorni planeri, zatim arhitekti pa geotehničari, govorimo o scenariju u kojem će Vlada odlučiti ići u obnovu izgradnjom tipskih naselja. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ponovimo, ono što je sigurno, samo sanacija tla oštećenog potresom da bi na dosadašnjim područjima bilo sigurno živjeti, kad je riječ o likvefakcijama stoji 72 milijuna eura, još 800 tisuća eura klizišta i četiri milijuna vrtače, dakle gotovo 77 milijuna eura prije samog početka građevinskih radova. O tome se pred izbore šuti.

pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo