Zavirili smo u najveći trgovački centar u Europskoj Uniji. Westgate kod Zaprešića dom je 196 trgovina, a u jednoj od njih nalazi se netko tko izgleda kao potencijalni kupac. No, on točno zna kako se krade. Nije lopov, već detektiv čiji je posao obilazak trgovina i pronalazak potencijalnih kradljivaca u moru najobičnijih kupaca.
„Kad god u dućanu vidite da su nekome ruke u vješalici, u štenderu, u nečemu, a ne gleda što radi, već gleda preko ramena, ta osoba je sumnjiva. Kupac gleda robu, gleda je i interesira se za robu, ne drži ruke unutra i ne gleda ima li koga uokolo", kazao je detaktiv Mario Pavišić, menadžer za poslovnu sigurnost u "Klemm sigurnosti".
Nema trika s kojim se detektiv Pavišić već nije susreo. Jedan od najučinkovitijih alata kradljivaca je džepni uređaj koji košta oko šesto eura, takozvani jammer ili uređaj za ometanje signala senzormatika, za ometanje frekvencijskog polja. Radi jednostavno, radi savršeno i jako ga je teško otkriti. Jedan klik rukom i to je dovoljno.
U svakom trenutku u trgovinama diljem Hrvatske nalazi se oko 330 detektiva od kojih je mnoge poučavao upravo Mario. Kako bi trening bio učinkovit, morao im je pokazati kako kradljivci operiraju.
"Jedan od poznatih slučajeva je i 'krađa na jaknu' gdje si počinitelj nekakve stvari pripremi. Ako vi njega gledate preko videonadzora, on će vas pokušati zavarati svojom rukom, dok će otuđiti artikle drugom rukom i krenuti van. Artikli su ispod jakne, upalimo „jammer“ i možemo slobodno izići, neće se upaliti ni zvučni, ni svjetlosni signal", objasnio je Pavišić.
Što je vruća roba?
Otišli smo u drugu trgovinu u kojoj se prodaje roba široke namjene. Najviše - prehrambeni artikli. Kao što postoje proizvodi koji su bestseleri, tako postoji i takozvana vruća roba koja je najčešće na meti kradljivaca.
"Klasični artikli su suhomesnati proizvodi, tvrdi sirevi, od prehrambenih artikala svakako i skuplje čokolade, skuplji čokoladni namazi, mogu još reći unatrag godinu dana primjećujemo porast krađa konzervirane ribe, ponajprije tunjevine. Svi artikli koji su manjeg obujma, veće jedinične cijene, koji se mogu vrlo brzo preprodati dalje", objasnio je Tomislav Kramarić, izvršni direktor maloprodaje Konzuma.
Gladni i siromašni ljudi čine samo manji dio uhvaćenih kradljivaca.
"Misli da se 80 posto krađa događa zbog preprodaje robe, a ne radi osobne konzumacije. Ekipa najčešće dolazi organizirano ili su to recidivisti u smislu da im je krađa jedini izvor prihoda. Obilaze grad, čak i druge gradove zbog svog posla. A to je krađa po dućanima i preprodaja te robe", dodaje Kramarić.
Godišnje se ukrade 1,3 posto ukupnog prometa
Procjene su da se u Hrvatskoj ukrade oko 1,3 posto ukupnog prometa ili oko milijardu kuna na godišnjoj razini. Trgovci i na robu koja im je ukradena moraju platiti PDV. Kamere, zaštitari i takozvane zujalice ili alarm na izlazu iz trgovine standardne su mjere sigurnosti koje lopov mora zaobići. Bez obzira na sve mjere, kradljivci su uvijek korak ispred. Artikle koji su zaštićeni alarmom kradljivci stavljaju u posebne vrećice koje blokiraju signal.
"Vrećica je obložena aluminijem. Jedno od najjeftinijih i najdostupnijih sredstava pa je jako teško dok ju ne uzmete u ruku prepoznati razliku, uopće ne znate da je aluminijska, dok ne osjetite njezinu težinu", pojašnjava Pavišić.
Težinu posla osjećaju voditelji trgovačkog centra. Moderniziraju ga iz dana u dan, no jednu stvar koja bi poboljšala sigurnost još ne mogu dobiti - stalnu policijsku ophodnju u Centru.
"Ovdje dnevno prođe 13.000 – 14.000 kupaca, vikendom 20.000 kupaca. Logično je kad je toliko ljudi, da se uvijek nešto događa. Većinom su to manji incidenti, manje krađe od recimo tri-četiri tisuće kuna, ali isto tako imali smo nekoliko loših iskustava u posljednjih nekoliko godina kada su to bile zamjetnije krađe, do samih ozbiljnih razbojstava kao recimo u draguljarnici", ispričao je Denis Čupić, voditelj Trgovačkog centra Westgate.
Zaštitari u tako velikom centru uvijek imaju posla. No, i taj se posao s vremenom mijenja.
"Vidi se promjena trendova. Prije desetak godina bilo je važno da je zaštitar vidljiv, da je velik, da ima značku, da izgleda kao policajac, a danas je trend drugačiji. Danas ti zaštitara ne vidiš. Mi uvijek imamo između deset i sedamnaest zaštitara koji se brinu o sigurnosti centra, a vjerujem da će normalni posjetitelj primijeti jednog ili dva. Nama nije u interesu da se oni vide, nama je u interesu da oni mogu pratiti što se događa u ovakvom centru", nastavio je Čupić.
Parfemi, traperice, jakne...
Čak i ako lopova ne uhvate odmah, važno je što prije utvrditi kako je izgledao, a to se može naknadnim pregledavanjem snimki. Jedan od klasičnih manevara je i kad jedan lopov služi kao mamac. Napravi incident da na sebe privuče pozornost trgovaca i zaštitara, a za to vrijeme njegov partner neometano krade.
Parfemi, traperice i jakne najčešće se kradu u buticima. Potrebno je skinuti zaštitu, a ona može biti mehanička ili magnetna. Mehaničke se rješavaju posebnom kukicom u sekundi. Samo po izgledu ne može se unaprijed pretpostaviti tko je potencijalni kradljivac jer kradu svi. Djeca, muškarci, jači,slabiji, dotjerane žene, bakice.
Mario nam otkriva kako po njegovu iskustvu malo češće kradu žene nego muškarci. Uhvatio je već i trudnice u visokom stupnju trudnoće, a tada mora postupati jako oprezno, kao i s maloljetnicima. Jer kad je netko uhvaćen u krađi, može reagirati burno. Profesionalci točno znaju proceduru.
"Oni su uglavnom već prošli kroz taj zakonodavni policijski tretman i znaju koja su njihova prava i vrlo se osorno ponašaju i prema našem osoblju i zaštitarima u trenutku kad su uhvaćeni", rekao je Kramarić.
Paze da ne ukradu više od 1000 kuna
Pravi profesionalci si ne dopuštaju izgrede kojima bi si mogli zakomplicirati situaciju. Jako paze da ne ukradu ništa skuplje od 1000 kuna jer ispod tog iznosa policija ne dolazi, nema kaznene prijave, a trgovine sve moraju rješavati same, privatnim tužbama. Najčešće kradljivca puštaju. Posljednje izmjene ipak su malo pomogle jer granica za kaznenu prijavu spuštena je s dvije tisuće na tisuću kuna, a po novome se cifre mogu i zbrajati.
"Policija sad reagira na recidiviste, što znači ako se neki lopov pojavi na više lokacija u kraćem razdoblju, bez obzira što nije na jednom mjestu ukrao za tisuću kuna, već je to u zbroju 1000 kuna, oni i tada reagiraju", objasnio je Kramarić.
Broj intervencija policije u porastu
Podaci MUP-a govore kako je broj krađa zbog kojih su morali intervenirati u blagom porastu. Godine 2016. policija je intervenirala 1439 puta. Godine 2017. imali su pedeset slučajeva više. Lani 1660, a u prvih devet mjeseci ove godine 1157. Vrhunac sezone krađa tek je pred nama jer u blagdansko su vrijeme u trgovinama velike gužve i nemoguće je sve pratiti, a debela je odjeća pogodna za skrivanje stvari.
"Pretpostavljam da profesionalac neće pogledavati uokolo da svima bude očito da nešto smjera, ali će odavati neke znakove. Uvijek pokazuje znakove nervoze, crvenila, promjene boje na koži, hoće li se ogledavati lijevo - desno… Postoje određeni znakovi koje će pokazati prije nego što bilo što naprave", kaže detektiv Pavišić.
Igra mačke i miša nikad neće prestati, bez obzira na svu tehnologiju svijeta. Iako kradljivci uvijek pronađu način bez obzira na sigurnosne mjere, iskustvo pokazuje kako su najčešće na udaru trgovine koje štede na sigurnosti. No, jedan podatak ipak čudi. 36 posto gubitaka u prodaji čine kradljivci pristigli izvana, ali trećinu svega ukradenog uzeli su oni iznutra - sami zaposlenici.
