"Kad god dođu, nešto će mi naći".
Tako šumu propisa i vojsku inspektora komentiraju mali poduzetnici s kojima smo razgovarali. Iz nove kolekcije Apsurdistana izdvajamo: naljepnica za vatrogasni aparat stoji par kuna, kazna ako ju nemate nekoliko tisuća. Imate li u slastičarnici visoke stolce ne trebate imati WC. U objektu od 20-tak kvadrata morate imati evakuacijski plan. Bili smo u jednoj slastičarnici, jednom kafiću i u jednom računovodstvenom servisu i provjerili: vjeruju li vlasnici riječima ministra gospodarstva koji najavljuje radikalne promjene kojima će se olakšati poslovanje. Ministar Darko Horvat za Potragu je odgovorio: "Da je danas u Hrvatskoj biti lako poduzetnik, poduzetnik bi bio svatko".
"U radnoj prostoriji slastičarnice ne smijemo probati niti jela niti kolače koje radimo jer to zakon naprosto zabranjuje"
Svaki dobar dan donosi veselje zbog nove mušterije, ali i strah – što ako je inspekcija?! Zakoni, članci, stavke, propisi – mijenjaju se iz dana u dan. Često i jaja u zagrebačkoj slastičarnici imaju dulji rok trajanja od nekih pravila. A dok vlasnice mute jaja, inspekcije često love u mutnom. Jer tko to više može pratiti.
"Evo, u radnoj prostoriji slastičarnice ne smijemo probati niti jela niti kolače koje radimo jer to zakon naprosto zabranjuje. I onda moramo ići u prostor prodavaonice ili nekuda van i tamo probati kolače kakvi jesu", objašnjava Tatjana Rebec, vlasnica slastičarnice. Koliko se sjeća, kaže, kazna za to bila je oko sedam tisuća kuna.
Tatjana ne shvaća ni propis po kojem, ako imate u lokalu visoke stolce i visoke stolove, ne morate imati WC. "Ako imate niske, kao što sada mi ovdje sjedimo, onda morate imati WC. To znači, ako ste vi na niskoj stolici, vama tog časa dolazi želja upravo da idete na WC, ali ako ste na visokom, vaše fiziološke potrebe su skroz zatvorene i nema ih više", šali se Tatjna.
Naći će uvijek neku "falingu" jer uvijek izlaze novi zakoni, a valjda je to radi toga i napravljeno, kaže Zdravko Vidović, vlasnik kafića u Zagrebu koji se ugostiteljstvom bavi već godinama. Za neke propise nikad čuo nije.
"Zbog samo jedne kune mogli biste platiti čak i 300 tisuća kuna kazne"
Primjerice, ima protupožarni aparat, ali ne i naljepnicu na kojoj piše: 'Ovdje stoji protupožarni aparat'. Nema veze što je aparat uredno atestiran, ali ako nema naljepnicu koja stoji svega nekoliko kuna – može dobiti kaznu od nekoliko tisuća kuna. Isto je i s naljepnicom o zabrani točenja alkohola maloljetnicima. Dodano je još nekoliko slova i ako ne znaš, a najčešće ne znaš, i tu te opali po ugostiteljskom džepu.
O višku, ali i manjku u blagajni da i ne govorimo. Zbog samo jedne kune mogli biste platiti čak i 300 tisuća kuna kazne. A ako su inspektori ustali na krivu nogu, bez problema vam mogu i zatvoriti lokal na recimo dva tjedna. Logiku je tu teško pronaći jer kako ćeš platiti kaznu ako ne radiš i ne zarađuješ.
"Ako u tom trenutku naiđe inspekcija, ako nemamo sreće, onda ćemo dobit kaznu to tako funkcionira jer nemoguće je da svaki konobar odvaja svaku kunu i da blagajna u svakom trenutku štima u lipu, to je malo teže".
Javio nam se i jedan ugostitelj koji je prije nekoliko dana zbog 86 kuna manjka, znači manjka koji je oštetio njega, a ne državni proračun, dobio kaznu od ukupno 6 tisuća kuna.
"Kad dođu, sigurno će mi nešto naći"
"Ono što se negativno razvilo u poduzetništvu u cijeloj Hrvatskoj je - 'OK, kad dođu, sigurno će mi nešto naći. Jer mi jednostavno više ne možemo sve to popratiti", kaže Đurđica Mostarčić iz Hrvatske obrtničke komore. Radeći u Hrvatskoj obrtničkoj komori naslušala, ali baš svega.
"Evo reći ću vam jedan primjer jednog poduzetnika koji je od "A" do "Ž" posložen. Ima i ono što ne treba imati. No, došla mu je inspekcija i pita ga, imate li ovo, on kaže da ima, imate li ovo, kaže imam, imam, imam, imam... Bavi se maloprodajom. Imate li sanitarni čvor i za posjetitelje? Imam. Na kraju mu inspektorica kaže: 'Dobro dajte mi sad još i odluku kojim sredstvima održavate sanitarni čvor', opisuje Đurđica.
Na visoke kazne za takve prekršaje, kao i na sulude i nelogične propise godinama upozoravaju razne vlasti i razna ministarstva. Ponekad ponešto i uspiju promijeniti, ali to traje gotovo kao i evolucija. "Tražili smo da se izmjeni stavak 4., članka 7. Zakona o računovodstvu, znači ne zakon nego jedan stavak jednog članka - dvije godine vrlo aktivno smo radili na tome", kaže Đurđica.
A članaka, stavaka i zakona koje treba promijeniti je na tisuće. Jer voditi obrt ili neku manju tvrtku u Hrvatskoj izgleda kao da vodite omanju svemirsku postaju.
"Dovedeni ste u situaciju gdje morate ujutro birati hoćete raditi po 74. stavku zakona ili ćete danas ipak ići odraditi svoj posao. E, to je postao problem", opisuje apsurde Đurđica koja je i sama obrtnica. Ima knjigovodstveni servis i uz aktivan rad u HOK-u, pomislili bismo – bar je ona sigurna.
No, i ona misli da inspekcija uvijek može nešto pronaći. "Sigurno će mi nešto naći. Iskreno, ne znam što, ali vjerojatno... Na žalost, mi se u poduzetništvu već šalimo s time, jedan moj klijent je rekao: 'OK, neću staviti pločicu na ulazna vrata s nazivom i radnim vremenom, pa kad dođu, da odmah to vide i da ne idu gledati dalje", kazala je Mostarčić.
Ono što sigurno gledaju su plaćeni računi. I to razni, također suludi – spomeničke rente, šume, nekoliko vrsta voda, turističke naknade. Sigurni smo da ni oni na čije račune se slijeva taj novac nisu baš sigurni čemu to služi. Kaže kako računovodstveni servisi plaćaju najveću stopu turističke članarine koja uopće postoji prema zakonu o članarinama.
Horvat priznaje da je i on za neke promjene doznao s televizije
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat za Potragu priznaje da za neke promjene i on dozna na televiziji, ali obećava – bit će bolje.
"Na tragu smo, i 2019. u donošenju akcijskog plana za pripremu, kojeg smo napravili i analizirali preko 3700 akata, razgovarali s gotovo 400 poduzetnika, i pripremili u akcijskom planu ukidanje preko 320 administrativnih prepreka".
No, kazne za beznačajne prekršaje neće se smanjivati. Horvat ne smatra da su kazne previsoke. "Monitoring je možda malo prestrog u ovom trenutku i ta presija inspekcijskog nadzora u pojedinim dijelovima Hrvatske ili u pojedinim dijelovima, odnosno vremenskim intervalima godine mogle bi biti drugačije organizirane“, izjavio je Horvat.
Sad imamo 17 različitih inspekcija. Od Nove godine sve će se opet udružiti u Državni inspektorat. Ali, osim toga, značajnije promjene, čini se, obrtnici i poduzetnici neće osjetiti.
"Nadam da će sve kolege koje će od 1. siječnja biti u sustavu Državnog inspektorata imati taj osjećaj što znači biti poduzetnik. Dakle, svaki od inspektora, ne samo da će imati edukativnu ulogu. Morat će u jednom fer i korektnom odnosu, u jednoj komunikaciji s poduzetnicima, imati na umu da ustvari su poduzetnici to jedino živo, zdravo, tkivo koje puni državni proračun i u konačnici od kojih svi mi, koji smo danas ili službenici ili dužnosnici, primamo plaću", kaže Horvat.
