U prasilištu koje smo posjetili leži rekorderka. Krmača koja je nedavno, nakon tri mjeseca tri tjedna i tri dana, oprasila 22 praščića. "Kad se oprasi prasci budu ovdje pet tjedana onda ih odvedemo dalje u odgajalište, a nju u čekalište gdje je opet osjemenimo i to je jedan ciklus", kazao je Branko Ničivojević iz Bobote.
Dva puta na godinu on se ponavlja. O farmi na kojoj je 71 svinja brine 30 godišnji Branko, ali i njegovi roditelji. Nije mu to jedini posao. Svaka svinja pojede i do 4 kg hrane na dan, a sve to proizvede na polju.
Državne zemlje u Trpinju ima, samo je treba podijeliti
Rodna slavonska zemlja seljacima znači život. Zna to i obitelj Maričić. Svakoga dana ustaju prije četiri jer 300-tinjak litara mlijeka moraju isporučiti do sedam ujutro. S doručkom i kavom tada ih dočekuje Elizabeta. "Zadovoljna sam jer sam jedna od rijetkih majki koja svoju djecu gleda oko sebe, a ne preko Skypea", kazala je Elizabeta.
I oni krave hrane u svom polju. Imaju tridesetak hektara zemlje, a još deset unajmljuju od privatnih posjednika. No, to im kažu ne jamči sigurnost jer privatnici ugovore mogu raskinuti bilo kada,a oni ostati bez zemlje.
Zato se nadaju, baš kao i Branko, da će u koncesiju na dulje vrijeme dobiti državnu zemlju. i da će je dobiti još. "Aktualan je program ruralnog razvoja ali se ne usudimo ići jer ne znamo koliko ćemo zemlje imati sutra", kazao je Vladimir Maričić iz Trpinja.
A državne zemlje općina Trpinja ima. Samo je treba podijeliti. Tamošnji seljaci se boje da to neće biti ravnopravno već da će o tome odlučiti interesi i politika koja ih je i posvađala.
Na sjednici zapelo oko odlučivanja o dodjeli zemlje
A priča stara desetak godina kada je Vupik preuzeo, danas posrnuli Todorić kulminirala je u srpnju. Na sjednici općinskog vijeća kada je zapelo oko odlučivanja o maksimalnoj količini zemlje koja nekome može biti dodijeljena.
"Načelnik je obilazio ljude i sastajali smo se i dogovorili da to bude 20 hektara po domaćinstvu i na toj sjednici vijeća ponovno smo dobili situaciju - drugačiju odluku da najmanja cjelina bude 2000 hektara", kazao je Svetislav Mikerević iz trpinjskog SDSS-a.
"Na program raspolaganja stiglo je 50-60 prigovora. Svi prigovori su odbijeni osim prigovora vupika koji se poziva na svoje pravo prvenstva kao mirni posjednik", kazao je Srđan Maksić, predsjednik Udruge poljoprivrednika iz Trpinje.
Vupikova zemlja trebala se naći na pladnju
Vupik je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio gubitak od 16,7 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvarena dobit od 8,98 milijuna kuna. U dugogodišnjem zakupu Vupik ima oko 1100, a prije pola godine istekla mu je koncesija na 1650 hektara zemlje iz kratkoročnog zakupa. Baš ta zemlja na koju su svi bacili oko s novim natječajem koji je trebao obuhvatiti ukupno, prema procjeni općine 2300 hektara zemlje, trebala se naći na pladnju.
Iz Vupika nismo dobili izjavu, ali su iz Agrokora poslali priopćenje u kojem kažu da su prije rata obrađivali 14.000 hektara zemlje te da je Vupik tijekom vremena, a zbog zakonske regulative izgubio više od pola.
Kažu i da zapošljavaju 110 radnika na području Trpinje da su uložili 160 milijuna kuna zu tri farme te da im je zemljište osnovni resurs i da će i dalje koristitio sva Zakonom dopuštena sredstva da se izbore za tu zemlju. A jedno od njih je i uloženi prigovor.
"Da ne bi odbili taj subjekt i da ne budemo mi ti koji ćemoi ga eliminirati, jel bi imali pritisak od Vupika i ministarstva jer bi se i oni kasnije sjetili da se stvari moraju riješavati uzeli smo to u obzir i rekli svi idete na natječa", kazao je Miroslav Palić, načelnik Općine Trpinja.
SDSS je glasao protiv jer im se pomaknuta gornja granica na maksimalnih 2000 hektara činila previše. "Pa nije direkt pogodovano ali nitko od OPG-a nema mogućnost da aplicira na 2000 hektara i sad se to iskompliciralo", kazao je Mikerević.
Program pun grešaka
No, unatoč njihovom protivljenju novi prijedlog raspodjele zemljišta na sjednici u srpnju prihvaćen je većinom. Iskre su frcale, kaže vijećnik Maksić koji je i sam poljoprivrednik zainteresiran za državnu zemlju.
Zbog toga je tražio mišljenje Povjerenstva za sukob interesa pa ga na toj sjednici pokušao primjeniti. "Kad sam zatražio od vijećnika da se izuzmu od glasanja nastao je kaos, pa ne mogu ja sam sebi dodijeljivati zemlju. Nas osam tako možemo osnovati šest tvrtki i sve financije usmjeriti sebi jer imamo većinu i pravo glasanja", kazao je Maksić.
Kada je vatra ugašena, a program raspolaganja zemljištem izglasan trebalo ga je predati ministarstvu da ga odobri. No bilo je prekasno. Rok za to je istekao, uz to program je bio pun grešaka, a novi zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je i vratio odlučivanje o zemlji na jedinice lokalne samouprave dalje je predvidio da se time, kad ne može općina, bavi županija.
Novi natječaj provest će općina
"Ruku na srce u Trpinji je 40-80 OPG-a koji imaju značajan broj stoke u posjedu. Sad je bitno je li ta stoka valjano evidentirana jesu li površine s kojima raspolažu dostatne za to što imaju. Vupik - mali.
Ne mogu razumjeti. Vupik raspolaže s nekih 4000 goveda, 25.000 tovljenika i 2000 krmača kad bi izbrojili možda i njima nedostaje. Treba gledati kako lokalnu razvojnu startegiju staviti u funkciju, a to znači omogućiti i malim i velikima da barem dišu", kazao je Andrija Matić, pročelnik odjela za poljoprivredu vukovarsko srijemske županije.
A za to su si dali rok od mjesec dana. "Pa općina će sad izgubiti novac kad je prešlo na županiju - to rade općinski vijećnici koji inzistiraju da sve pređe na županiju samo iz svojih privatnih razloga. Da bi se našli u raspodjeli", kazao je načelnik Palić.
U ministarstvu pak kažu, natječaj će, kad ministarstvo odobri novi program opet provesti općina koja neće ostati bez novca. Do danas je ministarstvu na suglasnost predano 323 programa od toga se na doradu vratilo čak 80 posto, a za tri općine program su izradile županije. Nevjerojatno zvuči: samo je 39 općina spremno provesti natječaj.
Prednost stočarima
Novi Zakon prednost daje stočarima. Onda onima koji su istu zemlju i do sad obrađivali pa mladim poljoprivrednicima. Teoretski Zakon može posvađati i dvojicu braće u istom dvorištu. Jednog koji ima krave i drugog koji bere jabuke. Odlučivanje je pak, s ukinute agencije prebačeno na lokalnu upravu koja situaciju na terenu, navodno, bolje poznaje.
"Svaka jedinica donosi svoj maksimum. I ovaj od 2000 nije primjenjiv i sada županija mora donijeti novi. Mi već dvije godine govorimo da ćemo decentralizirati sustav, i da će 65 posto ostati jedinicama lokalne samouzprave. Proveli smo opsežnu kampanju i od početka davali pravovremene informacije no i dalje većina općina nije dobro obavila zadatak", kazao je Tugomir Majdak (HDZ), državni tajnik Ministarstva poljoprivrede.
A situacija je očito vrlo zahtjevna. Ili je Zakon nerazumnjiv ili lokalne samouprave nisu sposobne donijeti program raspolaganja zemljoim ili se pak u zakonske okvitre pokušavaju ugurati različiti interesi. Sve zainteresirane strane čekaju rasplet u Trpinji. Natječaj nije raspisan, a istekla koncesija produljena je sukladno zakonu na dvije godine ili do raspisivanja novog.
'Ne radim iz ljubavi prema svinjama, nego da bi zaradio'
Jedino se ne buni osamdesetogodišnjak Drago Rusmirović. Živi u Boboti na području sporne općine. Stvorio je malo carstvo posljednjih pedeset godina koliko se bavi stočarstvom. "Ja smatram da ima malih kojima je potrebnije nego nama, i mora imati bar trideset hektara da bi mogao živjeti", kazao je Rusmirović.
Sve je on to odavno izračunao. U svoju bilježnicu nikada nije upisao minus, odnosno radio s gubitkom. Većina zemlje koju njegova tvrtka obrađuje je u zakupu od seljaka, ne države. "Pa ne radim ja ovo iz ljubavi prema svinjama, nego da bi zaradio. Po hektaru se može zaraditi od 3500 do 4000 kuna, a to nije malo plus poticaji", tvrdi Rusmirović. Ako oni dođu u prave ruke.
